Lažna briga Trojke za Bošnjake: Žuri im se da penzionerima produže radni vijek u policiji, ali ne i da riješe druge probleme

Piše: Amra Vrabac

Kolegij Predstavničkog doma PS BiH na današnjoj sjednici odredit će nadležnu komisiju za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine čiji su predlagači zastupnici stranaka Trojke Nihad Omerović (NIP), Jasmin Imamović (SDP BiH) i Predrag Kojović (Naša stranka), a koji na sjednici ovog doma 12. decembra nije dobio podršku ni za hitnu ni za skraćenu proceduru, već ide u redovnu proceduru.

Na toj sjednici u raspravu o hitnosti, iako se dijelom govorilo i o samom sadržaju zakona, uključio se veliki broj zastupnika i iz vlasti i opozicije koji su imali zamjerke na tekst zakona, odredbe kojim bi se pogodavalo visokopozicioniranim policijskim službenicima u državnim agencijama da im se produži radni vijek, dok policajci u nižim činovima suštinski ništa ne bi dobili usvajanjem izmjena zakona.

Možda je najslikovitije to objasnio zastupnik Jasmin Emrić (NES) ističući da policijski službenik nema motiv raditi do 60. godine života kada mu se plaća i penzija koju bi ostvario nakon 40 godina staža ne bi značajno razlikovala. U tom kontekstu su sporne i izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH istih predlagača i predloženi koeficijenti.

Kada je riječ o Zakonu o policijskim službenicima, Sindikati sve tri policijske agencije (SIPA, GP BiH i DKPT) su zauzeli stav da predložene izmjene nisu prihvatljive. Predlagači su napravili korekciju iz prvobitnog prijedloga sa 65 na 60 godina života, ali za sindikate i policijske službenike to nije prihvatljivo.

Sindikat SIPA-e proteklih dana je održavao konsultacije unutar članstva, te su se u petak oglasili saopćenjem u kojem su naveli da su od predlagača tražili da se dobna granica spusti na 55 godina života, što su predlagači odbili. Kompromisno rješenje je trebalo biti 57 godina.

“Dana 19.12.2025. godine članstvo Sindikata SIPA-e je kroz izjašnjavanje u anketi ili na održanom sastanku podružnice, odbilo Prijedlog koji je pripremio Upravni odbor na osnovu čega je zaključeno da Sindikat SIPA-e ostaje pri ranijem zahtjevu da je potrebno izvršiti analizu kompletnog Zakona o policijskim službenicima te u što kraćem roku cjelovit tekst uputiti u parlamentarnu proceduru”.

Sindikat SIPA-e je kroz konsultacije otvorio pitanje kliznih činova, bržeg napredovanja i koeficijenata za obračun penzije, ali su predlagači odbili takve izmjene.

Šta je radila Komisija za odbranu i sigurnost?

Iznenadna zabrinutost trojice predlagača izmjena i dopuna zakona pokušala se predstaviti “brigom za masovni odlazak policijskih službenika u penziju”, a najviše Bošnjaka. No, Imamović je i predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost. Za više od dvije i po godine nijednom nije pozvao sindikate na sjednicu kako bi iz prve ruke čuli koji su to problem policijskih službenika. Imamović nikada nije odgovorio ni na dopis Sindikata SIPA-e iz maja ove godine kada je zatražena institucionalna zaštita sedam policijskih službenika SIPA-e koje MUP Rs tereti za krivična djela jer su postupali u skladu sa svojim ovlaštenjima i Zakonu o SIPA-i kada su pokušali Miloradu Dodiku u Lukavici uručiti nalog za hapšenje u čemu su ih spriječili pripadnici MUP Rs.

Ista Komisija nije se pretjerano interesovala ni za stanje u SIPA-i nakon što je Darko Ćulum 18. marta podnio ostavku, te ovlastio nekoliko osoba da upravljaju SIPA-om, a zatim se naprasno vratio 14. jula.

Ako su već Imamović, Omerović i Kojović toliko bili zabrinuti za stanje u tri državne agencije zašto na sjednice Komisije nisu pozivani direktori koji su odgovorni za kadrovsku popunjenost. Komisija, Ministarstvo sigurnosti BiH i Vijeće ministara BiH trebali su znati stanje u policijskim agencijama, a upravo Vijeće ministara u konačnici odobrava plan prijema kadeta u ove agencije.

Zašto Imamović kao predsjedavajući Komisije ili kao parlamentarac nije zatražio zvanične podatke o projekciji penzionisanja i prijema u ove tri državne agencije, već su predlagači iznijeli podatke samo o penzionisanju koji su odmah demantirani i ne odgovaraju stvarnom stanju.

Iako se u cijelu priču nisu uključivali direktori ovih agencije, u petak se ipak oglasila Državna agencija za istrage i zaštitu.

SIPA trenutno ima 720 zaposlenih od čega je 519 policijskih službenika, od čina policajac do čina glavni generalni inspektor policije. Od toga je 38 samostalnih inspektora od čega 18 Bošnjaka, 12 Srba i osam Hrvata koji u vrlo kratkom roku mogu popuniti upražnjene pozicije, odnosno na način i po procedurama koje su provođene i u prethodnom periodu unapređenja jer su sadašnji kadrovi koji odlaze u penziju bili samostalni inspektori kada su tadašnji glavni inspektori stekli uslov za penzionisanje i kada su penzionisani.

S obzirom da predlagači iz Trojke nisu dostavili podatke o zapošljavanju u SIPA-u, u periodu od 2020. do 2025. godine putem raspisanih i provedenih eksternih oglasa za čin mlađi inspektor i policajac u radni odnos primljena su 144 policijska službenika. U 2025. godini je proveden konkurs i primljeno je 28 policijskih službenika u činu policajac i mlađi inspektor, a nastavak zapošljavanja mladih kadrova nastavlja se i u 2026. godini.
Iz SIPA-e zaključuju da prestanak radnog odnosa po osnovu penzionisanja i po drugom osnovu u skladu sa zakonom, neće utjecati na funkcionalnost Agencije.

“Smatramo da svaka izmjena bilo kojeg zakona koja se direktno odnosi na Agenciju, bez konsultovanja Agencije nije dobra, jer se manipuliše uglavnom netačnim podacima i predlažu se zakonska rješenja koja će negativno utjecati na funkcionisanje Agencije. Tako i donošenje zakonskih rješenja koja bi omogućila zaposlenim da ostanu u radnom odnosu godinama nakon sticanja uslova za penzionisanje i da takav ostanak zavisi isključivo od volje zaposlenog bi stvorio pravnu nesigurnost, neravnopravno i nepravedno postupanje, onemogućio bi napredovanje u službi i niz drugih negativnih posljedica. Na takav način onemogućio bi se i prijem novih policijskih službenika jer se ne bi mogla upražnjavati radna mjesta u početnim činovima", saopćeno je iz SIPA-e što pokazuje i neozbiljnost predlagača koji su paušalno pristupili ovim izmjenama i dopunama zakona.

Trojka ne želi mlade u policiji

Zastupnici Trojke su ovakvim postupanjem poslali i poruku mladima koji su željeli postati policijski službenici da ne trebaju sistemu jer su im potrebniji “određeni” penzioneri.

Iako iz SIPA-e nisu dostavili podatak koliko će policijskih službenika u penziju tokom 2026. godine, prema informacijama Patrije, radi se o ukupno 56 službenika, s tim da njih deset nema sav uplaćen radni staž pa je njihovo penzionisanje upitno. Dakle, ne radi se ni o kakvim stotinama radnih mjesta već o broju koji se vrlo lako može nadomjestiti redovnim konkursom.

Posljednja sjednica Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH održana je 26. novembra, a na kojoj je razmatrana delegatska inicijativa Kemala Ademovića kojom se od Vijeća ministara BiH, a posebno od Ministarstva sigurnosti BiH, traži hitno pokretanje procedure za proširenje kapaciteta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova AEPTM za minimalno 100 polaznika u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative. Iako je Ademović više puta tokom protekle dvije godine pokušavao osigurati proširenje kapaciteta ove Agencije, to se još uvijek nije dogodilo niti se Vijeće ministara BiH ozbiljno bavilo ovim pitanjem niti stanjem u tri državne agencije.

Odgovornost za to snose i zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak koji cijelu 2025. godinu rukovodi Ministarstvom, direktori SIPA-e, DKPT-a i Granične policije BiH u kojoj je i najizraženiji problem sa nedostajućim policijskim službenicima.

Usvajanjem polovičnih rješenja koja neće imati efekta na činovanje, napredovanja, prijem novih policijskih službenika ništa se neće postići. A posebno jer se izmjenama ne obavezuju policijski službenici da ostanu u radnom odnosu već da samovoljno podnesu zahtjev rukovodiocu.

No, koliko Vijeće ministara BiH ne shvata policijski posao, pokazuje i to što na sjednici 16. decembra nisu usvojili odluku o imenovanju Odbora za žalbe policijskih službenika koji donosi konačna rješenja po žalbama policijskih službenika. Oni upućeniji tvrde da Trojka neće podržati imenovanje Odbora, sve dok se ne usvoje izmjene Zakona o policijskim službenicima koje su predložili zastupnici Trojke. Najveću štetu trpe upravo policijski službenici, a koji bi se uskoro mogli naći i na protestima ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH.