Bašić: Riječ može biti prostor otpora, a knjiga dug prema domovini

(Patria) - U Bugojnu je sinoć, u okviru obilježavanja "Dana državnosti Bosne i Hercegovine", predstavljena knjiga "Zapisi o Bosni, njenim ljudima i vrijednostima", autora dr. Ahmeda Kice.

Osim autora, o knjizi su na promociji govorili i prof. dr. Hazim Bašić, Fuad Đidić i Viktor Dundović.

U razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP), Bašić kaže kako postoje knjige koje bilježe vrijeme, i one koje mu daju smisao, a Kicina knjiga "Zapisi o Bosni, njenim ljudima i vrijednostima" pripada ovoj drugoj vrsti.

- Ona nije tek zbirka tekstova, recenzija, pogovora, predgovora i autorskih ogleda nastalih tokom trideset godina, nego misaoni putopis o Bosni, o njenim ljudima i o onome što je u njoj najvažnije: o vrijednostima koje traju uprkos svemu.

Kico Bosnu ne promatra samo kao historijski prostor, za njega je Bosna duhovna kategorija, ogledalo u kojem se prelama čovjek i njegovo vrijeme. Njegov pogled je analitičan, on Bosnu ne idealizira, ali je ni na trenutak ne odriče - ističe Bašić.

U svakom tekstu, dodaje naš sagovornik, prepoznaje se misao koja izranja iz iskustva zemlje koja je mnogo puta bila osporavana, ali nikada poražena.

- Kico kroz svoje tekstove dosljedno povezuje tri pojma koji čine okosnicu knjige: prostor, bosanski čovjek i vrijednost. Bosna nije samo geografska činjenica, već prostor pamćenja.

U tom prostoru autor prepoznaje ljude koji su svojim znanjem, vjerom i radom održavali kontinuitet bosanske duhovnosti, od Ahmed-ef. Bureka, Muhameda Mašića do Kasima Prohića i Husejina Čepala, neumornog hroničara Skopaljske doline.

Kroz njihova djela Kico pokazuje da bosanska tradicija nije statična slika prošlosti, nego živa mreža značenja koja povezuje vijekove. On podsjeća da ono što zovemo 'baštinom' nije muzejski predmet, nego način na koji mislimo, govorimo i živimo.

U vremenu kada se sve češće insistira na granicama i podjelama, ova knjiga vraća vjeru u unutrašnju, misaonu i kulturnu snagu Bosne - ocjenjuje Bašić.


Sa promocije u Bugojnu (Foto: Bug.ba)

Prema njegovim riječima, autor knjige Bosnu vidi kao etičku cjelinu u kojoj se sudaraju historija i savjest. U njegovom pisanju, stećci nisu samo kamenje, hanovi nisu samo građevine, a vakufi nisu samo pravni instituti.

- Sve to su simboli bosanske civilizacije, koja je nastajala na spoju različitih tradicija, ali iznad svega, iznutra oblikovana zajedničkim osjećajem za mjeru i pravdu - navodi Bašić.

Posebno je snažan, dodaje, dio knjige posvećen antifašizmu i moralnim vrijednostima otpora.

- Kico jasno pokazuje da je u temelju bosanske povijesti uvijek postojala ideja pravednosti i slobode, bez obzira na to koliko su epohe bile teške. U tome prepoznajemo ne samo historičara, nego i humanistu koji vjeruje da se Bosna ne može razumjeti izvan pojma dostojanstva.

U njegovim tekstovima nema ideološke strasti, ali ima dubokog uvjerenja. Njegova knjiga pokazuje da se i o Bosni može govoriti smireno, ali odlučno, s poštovanjem prema činjenicama i ljubavlju prema zemlji o kojoj se piše.

Zato "Zapisi o Bosni, njenim ljudima i vrijednostima" nisu tek historiografski prilozi, već misaoni horizont Bosne. Autor uspijeva da spoji tradiciju i modernost, pri čemu ne teži da zadivi, nego da produbi razumijevanje - napominje Bašić.

U knjizi Bosna nije predmet analize nego subjekat, ističe Bašić, te dodaje da ona govori kroz svoje ljude, svoje gradove, svoje riječi.

- Autor ne piše s distance, nego iz pripadnosti. Njegova Bosna je prostor etičke dužnosti, a pisanje o njoj je čin odgovornosti. U konačnici, Kicina knjiga je svjedočanstvo o Bosni koja misli, osjeća i pamti.

Ova knjiga poziva na misaonu obnovu Bosne. Podsjeća nas da identitet nije gotova datost, već proces koji traje koliko traje i naša volja da ga promišljamo. U tom smislu, "Zapisi o Bosni" su i knjiga o prošlosti i knjiga budućnosti, jer nas uči da nijedna Bosna, ni ona politička ni ona geografska, ne može opstati bez one unutarnje: kulturne, misaone i moralne.

U svijetu koji je sve više prepun buke i površnosti, njegovi "Zapisi" podsjećaju da riječ može biti prostor otpora, a knjiga dug prema domovini. Zato ova knjiga nije samo svjedočanstvo o Bosni kakva je bila, nego i podsjetnik na Bosnu kakva može biti, zemlja smisla, dijaloga i trajnih vrijednosti - zaključuje Bašić.

Ahmed Kico istaknuti je bosanskohercegovački publicista, kulturni radnik i istraživač društvene i duhovne povijesti Bosne i Hercegovine. Tokom više od tri decenije objavljivao je brojne tekstove, eseje i recenzije posvećene očuvanju kulturnog identiteta, jezika i tradicije Bosne.

Njegov rad prepoznat je po dosljednom zalaganju za vrijednosti humanizma, antifašizma i multikulturalnog nasljeđa bosanskog prostora.