TREĆI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?

Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspert

http://nap.ba/qpost/423777

PRVI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?

Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspertUvodNarodna skupština Rs na 12. posebnoj sjednici donijela je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, a isti je objavljen u

http://nap.ba/qpost/423957

DRUGI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?

Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni eksperthttp://nap.ba/qpost/423777PRVI DIO Zašto OHR ne reaguje i ne stavlja van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs?Za NAP piše: Dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspertUvod

Principi reorganizacije policije u Republici srpskoj, potpisani 24. septembra 1997. godine od strane predstavnika Republike srpske i IPTF-a, odražavaju Bonn-Petersburški sporazum u svom opisu procesa provjere. Kako je navedeno u sporazumu iz Bonna i Petersburga, proces restruktužriranja u Republici srpskoj uspostavljen je u skladu s Aneksom 11 Daytonskog sporazuma, u kojem je Republika srpska kao stranka zatražila od UN-a da osnuje IPTF, kako bi "pomogli (Republici srpskoj) u njenoj obavezi da obezbijedi sigurno okruženje za sve osobe održavanjem rada civilnih agencija za provođenje zakona u skladu s međunarodno priznatim standardima i uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Principi reorganizacije s Republikom srpskom ograničavaju broj policajaca Rs na 8.500, što je smanjenje u odnosu na procjene između 10.000 i 50.000 policajaca u oružanim snagama zaključno s 15. oktobrom 1997.⁹ Na osnovu ovog dokumenta izvršena je reorganizacija policije u Republici srpskoj, a šta je trasiralo put potpisivanju Okvirnog sporazuma o restrukturiranju, reformi i demokratizaciji policije Republike srpske 1998. godine.¹⁰

U tački 6. Okvirnog sporazuma je čak propisano da će vlasti Republike srpske odmah obavijestiti povjerenika IPTF-a u slučaju mobilizacije bilo kojeg rezervnog policijskog službenika.

U tački 8. Sporazuma je propisano da se Republika srpska slaže da, u skladu s demokratskim standardima policijskog rada i Općim okvirnim sporazumom za mir, etnički sastav policijskih snaga mora odražavati pravednu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i ostalih, kako je predviđeno u Deklaraciji Vijeća za provedbu mira iz Luksemburga 9. juna 1998. godine (Luksemburška deklaracija).

Članom 24. Sporazuma je propisano da su vlasti u Rs obavezi održavanja policijskih snaga slobodnih od političkog utjecaja, kako bi unaprijedili razvoj profesionalnih policijskih snaga u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir. Napominje se da je ovo načelo također odraženo u članu 3(2) Zakona o unutrašnjim poslovima Republike srpske. "Zajednički potvrđujemo da će kroz profesionalni razvoj policije Republike srpske, i MUP Rs i IPTF poduzeti sve mjere potrebne za sprječavanje političkog utjecaja na policiju."

Imena kandidata koji su položili ispite i završili potrebnu obuku bit će objavljena u novinama, a "kandidati postaju nepodobni za službu kao policajci Rs ako se podnesu utemeljene pritužbe koje ukazuju na to da njihovo ponašanje nije u skladu s demokratskim principima policijskog rada." Imena svih podobnih kandidata također će provjeriti MKSJ i "svaki kandidat koji je pod istragom MKSJ-a zbog kršenja ljudskih prava neće biti podoban da postane policajac."

Konačno, Sporazum navodi da svi kandidati sa "historijom kršenja ljudskih prava ili sprječavanja IPTF-a u izvršavanju njegovog mandata" također neće biti podobni da postanu policajci. Vlasti Republike srpske će kandidatima odabranim za policijske službenike izdati privremene identifikacijske kartice koje je izradio IPTF - s rokom važenja od godinu dana. Ove kartice mogu biti opozvane ako tokom te godine temeljita provjera prošlosti svakog službenika od strane IPTF-a otkrije kontinuirana ili prethodna kršenja ljudskih prava ili druge propuste u poštivanju međunarodno prihvaćenih policijskih standarda. Sporazum ukazuje na to da će svi policijski službenici Rs morati kasnije učestvovati u proširenom programu obuke IPTF-a, pored dvodnevne obuke koja je potrebna kao dio procesa certifikacije.

Reorganizacija policije MUP-a Rs je bila dio šireg projekta reforme policije u BiH koji je obilježio mandat UN-a u BiH u poslijeratnom periodu, a pogotovo kraj mandata UN-a u BiH. Naime, kroz cijeli period trajanja mandata UN-a u BiH intenzivno se radilo na sprovođenju reorganizacije policijskih struktura u BiH, a završeno je dodjelom akreditacije policijskim strukturama. Ovu akreditaciju MUP Rs dobio je 2.10.2002. godine u Banjoj Luci.¹¹

Shodno navedenom, policijski standardi koje je uspostavio IPTF u pogledu trenutnog broja policijskih službenika u BiH su dio međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina. Republika srpska je uvođenjem rezervnog/pomoćnog sastava MUP Rs koji će biti direktno pod političkog kontrolom ministra unutrašnjih poslova prekršila standrarde koje je uspostavio IPTF i krši međunarodne obaveze koje je preuzela država Bosna i Hercegovini u pogledu broja policijskih službenika i civilnog nadzora.

Izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs kojom se uvodi pomoćni sastav MUP-a Rs suprotna je Aneksu 1A i Aneksu 11 Daytonskog sporazuma i međunarodnim standardima koje je uspostavio IPTF. Demilitarizacija vojnih i rezervnih snaga policije koje su zatečene nakon rata u BiH urađena je na osnovu Smjernica komesara Međunarodne policije Ujedinjenih nacija (IPTF) iz 2006. koje govore o balansu policijskih služebnika u policijskim agencijama u BiH.





Nacionalna struktura zaposlenih u MUP-u Rs na dan 30.09.2017. godine:
1) Srbi 6.444
2) Bošnjaci 356
3) Hrvati 70
4) Ostali 33
5) Nacionalne manjine 17

Nacionalna struktura rukovodnih radnika na dan 30. septembar 2017. godine:
1) Srbi: 584
2) Bošnjaci: 18
3) Hrvati: 4
4) Ostali: 7

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike srpske sistematizovano na dan 30.09.2017. godine je ukupno 7.158 radnih mjesta - od čega:
1) policijski službenici: sistematizovano 5.745; popunjeno 5.425;
2) državni službenici: sistematizovano 979; popunjeno 1.034;
3) namještenici: sistematizovano 434; popunjeno 461.¹⁴

S obzirom da MUP Rs trenutno ima oko 7.000 zaposlenih, uvođenjem dodatnih policijskih snaga u vidu pomoćnog sastava MUP Rs će faktički postati najveća policijska agencija u BiH, i time dodatno narušiti balans u broju potrebnih policijskih službenika koji su uspostavljeni u skladu sa međunarodnim standardima. MUP Rs će uvođenjem pomoćnog sasatava MUP-a imati 99% policijskih službenika iz reda srpskog naroda.

Ustav Rs u članu 1. stav (4) propisuje: "Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici srpskoj."

U članu 97. st. (5) i (6) Ustava Rs također je propisano: "Konstitutivni narodi i grupa ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisat će gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta."

Prema članu 4. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs struktura policijskih službenika u Ministarstvu treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu. Sastav zaposlenih u Sudskoj policiji Rs treba okvirno da odražava nacionalni sastav u skladu sa Ustavom Rs. Navedena odredba nije saglasna principu koji je propisao Zakon o policijskim službenicima BiH da se primjenjuje popis iz 1991. godine, te je suprotna i članu 97. Ustava Rs.

Zaključak

Zakon o izmjeni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koji propisuje formiranje pomoćnog/rezervnog sastava MUP-a Rs narušava međunarodne standarde u oblasti reforme policije koje je postigla Bosna i Hercegovina:
‣ ukupnom broju policijskih službenika na broj stanovnika;
‣ depolitizacija policije (ovaj zakon direktno stavlja pomoćni sastav MUP-a pod kontrolu ministra);
‣ uvodi rezervne policijske snage suprotno Smjernicama komesara IPTF-a.

Uvođenje dodatnih policijskih snaga direktno narušava ustavni princip proporcionalne zastupljenosti jer će se broj Srba u odnosu na druge konstitutivne narode i pripadnike ostalih u MUP-u Rs povećati na 99%.

Ustav Rs u članu 68. stav (3) propisuje da entitet da Rs obezbjeđuje mjere iz svoje nadležnosti za slučaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Rs. Odredbe ovog člana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Kako je razlog uvođenja zakona i pitanje vanrednih stanja, pitanje migracija, ilegalnih prelaza granica, itd. a koje su u nadležnosti institucija poput Oružanih snaga BiH, Granične policije BiH, očigledno je da se uvođenjem pomoćnog sastava MUP-a Rs žele preuzeti nadležnosti institucija BiH, a što je suprotno i zabranjeno članom 68. stav (3) Ustava Rs.

Uvođenje pomoćnog/rezervnog sastava policije Rs je suprotan i članu I/2. Ustava BiH, članu II/4. Ustava BIH u vezi sa članom 1.1. i članu 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članu 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članu VI/5. Ustava BiH jer među građanima entiteta Rs koji se ne izjašnjavaju kao Srbi izaziva strah, diskriminaciju, nepovjerenje i kolektivnu nejednakost.

Kako se izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs ukidaju međunarodni standardi koje je uspostavila međunarodna zajednica putem IPTF-a u pogledu balansa policijskih službenika u Bosni i Hercegovini i načina na koji civilna vlast treba da radi kontrolu na radom policije, visoki predstavnik u BiH u skladu sa svojim mandatom je pozvan da pod hitno stavi van pravne snage izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Rs.

(kraj teksta)

⁹ Report on the human rights situation in Bosnia and Herzegovina submitted by the special rapporteur ms. Elisabeth Rehn, pursuant to Commission resolution, 1997/57e/cn.4/1998/13, paragrafi 118-121., dostupno na linku: https://digitallibrary.un.org/record/246175/files/e_cn.4_1998_13-en.pdf; pristupljeno: 12.10.2025.
¹⁰ Framework on police restructuring agreement, reform and democratisation in the Republika srpska, Banja Luka, 1998., dostupno na linku: https://shorturl.at/qXGyF ; pristupljeno: 12.10.2025. godine
¹¹ Miladinović A; Vujanović B:, Prethodno saopštenje, str. 354.; dostupno na linku: https://fbn.unibl.org/wp-content/uploads/2018/05/21-Mjesto-i-uloga-Ministarstva-unutra%C5%A1njih-poslova-Republike-Srpske-u-reagovanju-na-migrantsku-krizu-Aleksandar-Miladinovic-ma-Bojan-Vujanovi%C4%87-ma.pdf pristupljeno: 12..10.2025.
¹² Izvještaj Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH; dostupan na linku: https://www.parlament.ba/Publication/Read/29592?title=podaci-o-broju-uposlenih-u-odabranim-policijsko-sigurnosnim-agencijama-u-bosni-i-hercegovini&pageId=0 pristupljeno: 12.10.2025.
¹³ Specijalni izvještaj o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u Bosni i Hercegovini, institucija Omudsmena za ljudska prava, Banja Luka, 2018.; dostupno na: https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2018052215201423cro.pdf pristupljeno: 12.10.2025
¹⁴ Ibid.