U Egiptu započeli indirektni pregovori Izraela i Hamasa o prekidu vatre u Pojasu Gaze

(Patria) - Izraelski i Hamasovi pregovarači započeli su danas u egipatskom gradu Sharm el-Sheikh indirektne razgovore o okončanju dvogodišnjeg rata u Gazi i razmjeni talaca.

Riječ je o dosad najkonkretnijem pokušaju dogovora, no i dalje postoje brojne prepreke koje bi mogle spriječiti postizanje trajnog prekida vatre.

Nejasno je, naprimjer, kako bi tačno izgledalo izraelsko povlačenje iz Gaze, da li bi nakon dogovora Izrael uistinu prestao s bombardovanjem, šta će se dogoditi ako Hamas ne pristane na razoružanje i ko će uopšte upravljati Gazom nakon rata.

Razgovori su organizovani ubrzanim tempom nakon što je Hamas pristao osloboditi izraelske zarobljenike i prihvatiti pojedine uslove iz tzv. Trumpovog plana u 20 tačaka, koji predviđa višefazno povlačenje izraelskih snaga i uspostavu međunarodne arapsko-muslimanske misije zadužene za demilitarizaciju Gaze.

Američki predsjednik taj je Hamasov potez protumačio kao znak stvarne spremnosti za mir te je odmah pozvao Izrael da privremeno zaustavi bombardovanje kako bi se omogućila sigurna razmjena talaca.

No, uprkos tom pozivu, izraelske snage nastavile su s napadima. Palestinske vlasti tvrde da je tokom vikenda ubijeno najmanje 70 civila u zračnim napadima, ali i da su izraelske jedinice na terenu ostale u odbrambenim položajima bez novih ofanziva.

Prema Trumpovoj objavi na društvenoj mreži Truth Social, Izrael je pristao na "početnu liniju povlačenja", koja bi trebala omogućiti prvu fazu razmjene talaca. Kada se Hamas složi, rekao je Trump, prekid vatre će "odmah stupiti na snagu" i započet će razmjena talaca i zarobljenika.

Prema karti koju je Trump objavio, izraelske snage zadržale bi oko 70 posto teritorije Pojasa Gaze, odnosno otprilike sav prostor koji su kontrolisale prije početka operacije "Gideonova kočija II".

Takav prijedlog u suprotnosti je s ranijim ljetnim pregovorima, u kojima se govorilo o povlačenju na samo 1,6 kilometara od granice, pa postoji sumnja da bi ga Hamas mogao odbiti.

Trump tvrdi da se radi o početnom koraku koji bi trebao omogućiti oslobađanje talaca. Hamas će htjeti dobiti garancije da će povlačenje provesti dokraja. Pitanje kontrole nad Gazom nakon rata zasad se neće otvarati u ovoj fazi pregovora.

Sjedinjene Države poslale su u Egipat posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa i Trumpovog zeta Jareda Kushnera, a izraelsku delegaciju predvodi ministar za strateška pitanja Ron Dermer, bliski Netanyahuov saradnik.

Hamasovu delegaciju vodi Halil al-Haja, piše izraelski portal Ynet. Riječ je o jednom od lidera Hamasa, koji je bio meta atentata u Dohi.

Hamas će u zamjenu za oslobađanje izraelskih talaca navodno tražiti puštanje 250 palestinskih zatvorenika, među kojima i nekadašnjeg vođu Fataha Marvana Bargutija, koje je Izrael ranije odbio pustiti. Razmjena bi se odvijala postepeno, uz nadzor Međunarodnog odbora Crvenog krsta.

Prema mišljenju bivšeg komandanta izraelske mornarice Eliezera Maroma, na pregovore sada djeluju dvije jake sile - Sjedinjene Države, koje pokušavaju natjerati Izrael da prihvati mirovni plan, te islamističko-arapski blok predvođen Turskom, koja ima utjecaj na Hamas.

Marom u analizi za Jerusalem Post ističe da će Ankara, zbog vlastitih interesa u Washingtonu, pokušati pritisnuti Hamas da prihvati dogovor.

Izrael se danas nalazi u vrlo nepovoljnoj međunarodnoj poziciji i praktično mu je jedini saveznik Washington. Trump to koristi kao sredstvo pritiska na Netanyahua, nudeći mu pritom slamku spasa - mogućnost da pristajanje na plan prikaže kao vlastitu pobjedu.

Trump je u razgovoru za Axios priznao da je poručio Netanyahuu da "nema izbora" nego da prihvati ponuđeni plan.

- Rekao sam: "Bibi, ovo je tvoja prilika za pobjedu", te je dodao kako će SAD "vratiti izgubljenu međunarodnu podršku Izraelu".

Mnogi američki Židovi ne odobravaju izraelsko postupanje u ratu u Gazi, pri čemu 61 posto kaže da je Izrael počinio ratne zločine, a četvero od desetero kaže da je kriv za genocid, prema anketi koju je proveo Washington Post.

S druge strane, Netanyahu pokušava ostaviti dojam da Izrael pregovore vodi iz pozicije snage. U subotnjem obraćanju javnosti rekao je kako je zemlja "na rubu velikog postignuća", ističući da će u prvoj fazi biti oslobođeni svi taoci, dok će izraelske snage zadržati ključne pozicije u Pojasu Gaze.

Najavio je da bi oslobađanje moglo uslijediti tokom židovskog blagdana Sukot, uz napomenu da će "u drugoj fazi Hamas biti razoružan i Gaza demilitarizirana - diplomatskim ili vojnim putem".

Takve izjave odražavaju dvosmislenu poziciju Izraela, koji s jedne strane pristaje na pregovore, a s druge zadržava mogućnost nastavka rata.

Hamas insistira na potpunom povlačenju Izraela, ukidanju blokade, oslobađanju svih palestinskih zatvorenika i međunarodnim sigurnosnim garancijama - zahtjevima koje Netanyahu zasad nije spreman prihvatiti. Hamas također nije jasno poručio da pristaje na razoružanje.

Ključna tačka spora ostaje pitanje redoslijeda poteza. Hamas odbija osloboditi taoce bez jasnog i obavezujućeg dogovora o potpunom povlačenju izraelskih snaga, dok Izrael insistira da demilitarizacija mora prethoditi svakom političkom rješenju.

Netanyahu smatra da izraelska vojska mora zadržati sigurnosni pojas duž granice Gaze i prema Egiptu sve dok se, kako kaže, "ne ukloni prijetnja od terorizma".

A Hamas strahuje da bi nakon oslobađanja talaca Izrael mogao obnoviti vojnu kampanju, pa će zahtijevati čvrste međunarodne garancije da se to neće dogoditi.