SOA analizirala zemlje regije: U BiH Hrvati još nisu ostvarili svoje zahtjeve, Srbija provodi koncept 'srpskog sveta'

(Patria) - Ozbiljnijeg direktnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti niti ustavnog poretka u Hrvatskoj trenutno nema, ali pogoršana sigurnost evropskog kontinenta posljednjih godina može imati utjecaj i na nacionalnu sigurnost države. Zaključak je ovo javnog izvještaja za 2024., koji je u nedjelju objavila hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).

Najznačajniji sigurnosni rizici za Hrvatsku, prema analizi SOA-e, su kibernetički napadi, pojedinačne moguće terorističke prijetnje i ekstremizam, ilegalni prelasci granice te nestabilno susjedstvo Zapadnog Balkana.

U Hrvatskoj ne djeluju terorističke organizacije, pa se prijetnja od napada i dalje procjenjuje niskom. Ipak, piše u izvještaju, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirisani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad. Pritom su posebno rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvataju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju.

Glavni izvor terorističke prijetnje za Evropu predstavlja islamski ekstremizam, posebno samostalni napadači inspirisani džihadističkom propagandom, među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije, navodi SOA.

Kako se navodi u izvještaju, u Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka sljedbenika selefizma koji ne zagovaraju nasilje, "ali u državama Zapadnog Balkana postoji manji broj pristalica džihadističkog selefizma". Navodi se i kako se na području Zapadnog Balkana proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države te da su po povratku osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi.

"Osobe s (dvojnim) hrvatskim državljanstvom koje su se pridružile ISIL-u i dalje se nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda gdje su smješteni članovi porodica boraca ISIL-a. Radi se uglavnom o ženama koje su radikalizirane u inozemstvu, odakle su i otišle na područje pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji - analiziraju u SOA-i.

SOA navodi da je značajan udio terorističkih napada (provedenih i spriječenih) u EU povezan s osobama koje su migrirale u EU posljednjih godina.

"Pripadnici ISIL-a koristili su migrantski val za prebacivanje u Evropu, pri čemu su se predstavljali kao izbjeglice. Kada je riječ o ekstremistima, u hrvatskom društvu nema takvih izraženih pokreta. Ipak, postoje pojedinci i manje grupe koje imaju ekstremistički svjetonazor ili poduzimaju takve aktivnosti."

Na ekstremno desnoj sceni, navodi dalje SOA, i dalje je izražen trend ekstremizma koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Pritom postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka Hrvatske.

U januaru 2025. jedan je hrvatski državljanin uvršten na američku listu posebno označenih globalnih terorista kao pripadnik međunarodne nasilne ekstremno desne online mreže Terrorgram Collective, koja je stavljena na listu terorističkih grupa.

Istovremeno, stabilnost regije Zapadnog Balkana od presudne je važnosti za Hrvatsku. I dalje su prisutni neriješeni politički i sigurnosni prijepori, osobito u Bosni i Hercegovini, vezani za izbornu legitimnost Hrvata, ali i jačanje utjecaja Srbije kroz promicanje koncepta “srpskog svijeta“.

Izrazili su i zabrinutost zbog lošeg tretiranja hrvatskih građana u Srbiji, koji su u vrijeme prosvjeda protiv vlasti u toj državi proglašavani špijunima te su protjerivani ili im je na granici branjen ulazak.

U Crnoj Gori, ističe SOA, vlada rascjep između proeuropske i proruske opcije, dok radikalne stranke sve snažnije oblikuju političku scenu. Povećan je i politički utjecaj Srpske pravoslavne crkve, snažno povezane s Rusijom, osobito u procesima povezivanja s Republikom Srpskom i Srbijom.

Globalna ekonomska kretanja i trendovi, navodi SOA, snažno utječu na gospodarsku sigurnost Hrvatske.

Presudni su prometni i energetski kapaciteti poput jadranskih luka i LNG terminala na Krku, koji jačaju europsku energetsku neovisnost te osiguravaju strateški položaj Hrvatske u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.