
Piše: Armin Sijamić
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump krenuo je ispunjavati svoje predizborno obećanje - deportacija ilegalnih migranata. Guverner Californije Gavin Newsom svojim držanjem pokazuje da demokrate ovo pitanje vide drugačije.
Donald Trump ne prestaje biti vijest dana. Sve što radi skoro uvijek ima veliki odjek, iako rezultati tih poduhvata često ne odgovaraju drami koju je prethodno proizveo. Na primjer, u konkretnom slučaju, često je vršio manje deportacija ilegalnih migranata od prethodnika, čak i od Billa Clintona kojeg je Washington predstavljao kao model političara za 21. vijek. Potezima u Californiji Trump je, barem privremeno, sa naslovnica sklonio svoj okršaj s Elonom Muskom.
Prva velika meta Trumpove imigracijske politike je California, savezna država na granici s Meksikom, demokratska utvrda, središte nekih od najvećih američkih tehnoloških kompanija i prostor na kome se španski jezik, usljed useljavanja, podjednako često govori kao i engleski.
Trump protiv Newsoma
Zašto je Trump odabrao Californiju zanimljivo je pitanje. Primjenu sile protiv ilegalnih migranata mogao je testirati u nekoj saveznoj državi gdje je njihov broj znatno manji ili gdje vladaju njemu odani republikanci. Izbor Californije, čini se, ima snažne političke i ideološke razloge.
California je država kojom demokrati suvereno vladaju desetljećima, a guverner Newsom se pominjao kao jedan od mogućih Trumpovih protivkandidata nakon povlačenja Josepha Bidena iz predsjedničke utrke. Newsom je jedan od onih koje demokrate na predstojećim izborima vide, bilo kao kandidate ili kao osobe koje će podržati nekog drugog.
Trump je krenuo oštro protiv vlasti Californije. Angažovao je Nacionalnu gardu bez saglasnosti guvernera, što je prvi slučaj u Sjedinjenim Državama od 1965. godine kada je predsjednik Lyndon B. Johnson naredio njeno raspoređivanje u Alabamu. Tako je Trump uradio suprotno od onoga što je Bidenu učinio republikanski guverner Texasa Greg Abbott, koji je Nacionalnu gardu koristio da štiti američku državnu granicu, oduzimajući nadležnost saveznih organa.
U Californiji danima traju protesti protiv hapšenja ilegalnih migranata, posebno u Los Angelesu, i snage sigurnosti imaju pune ruke posla. Sukobi sa demonstrantima traju, a svakim danom sve je više uhapšenih, povrijeđenih i onih koji se po inerciji širom Sjedinjenih Država svrstavaju na jednu od dvije strane. Na koncu, Trump je naredio američkoj vojsci da bude u pripravnosti.
Newsom je najavio tužbu protiv Trumpa, tvrdeći da je Nacionalna garda mogla biti raspoređena samo uz konsultaciju s vlastima savezne države, a predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da možda treba uhapsiti i guvernera. „Donald Trump je neodgovoran i nemoralan“, rekao je Newsom. „Poduzeo je nezakonit i neustavan potez federalizacije Nacionalne garde i time ugrožava živote.“ Newsom nema dileme kuda Trumpova odluka vodi: „Ovo je samo najava onoga što dolazi. Ovdje se ne radi o Los Angelesu per se. Radi se o svima nama“, rekao je i dodao da je Trump „izvan kontrole“.
Potpredsjednica vlade Californije Eleni Kounalakis još je preciznija. „Ono što se događa u Los Angelesu nije pitanje sigurnosti, već zastrašivanja“. Ona smatra, kao i mnoge demokrate, da Trump ne namjerava da uguši demonstracije, već želi da rasplamsa podjele i „okonča vladavinu prava“, kako je to rekao demokratski senator Chris Murphy. Demokrate smatraju da je New York, još jedna demokratska utvrda, sljedeća Trumpova meta i da želi da u Sjedinjene Američke Države instalira autokratiju.
Šira slika
Okršaj Trumpa i Newsoma nije samo politički, već je i lični. Predsjednik guvernera zove „Newscum“, ubacujući u njegovo prezime riječ „scum“, što na engleskom znači šljam ili ološ. Međutim, još važnije za ukupne američke prilike jeste Trumpov udar na Californiju, odnosno na tamošnju politiku koju on i njegove pristalice preziru.
Naime, kao i kod gotovo svih desničara na Zapadu, među Trumpovim suborcima ima ljudi koji vjeruju da je Samuel Huntington upravu kada je govorio o „sukobu civilizacija“ i sugerisao da različite civilizacije ne mogu živjeti zajedno, tražeći primjere svojoj tezi širom svijeta. California, naseljena latinoameričkim i drugim migrantima, odličan je poligon za testiranje ove teze.
Država ima oko četrdeset miliona stanovnika. Hispanoamerikanci su većina sa 40 posto, 34 posto je bijelaca, Azijata je 16 posto, a Afroamerikanaca 6,5. Engleski je primarni jezik za samo 44 posto tamošnjih stanovnika. California je prema Huntingtonu južna granica civilizacije Zapada i južnije od nje počinje latinoamerička civilizacija.
Posljednja Huntingtonova knjiga, uz pomenutu „The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order“, objavljena 2004. godine nosi naziv „Who Are We? The Challenges to America's National Identity“ vjerovatno je njegova najvažnija i bavi se demografskim (otuda i nacionalnim, etničkim, vjerskim, društvenim, političkim...) promjenama u Sjedinjenim Državama, a California je jedan od oglednih primjera. Huntington je u toj knjizi pokušao dokazati da Sjedinjene Države nisu „nacija imigranata“, već da je ova država utemeljena na anglo-protestantizmu, koji su donijeli prvi doseljenici iz britanskog carstva i drugih dijelova Evrope.
U sadašnjem američkom kontekstu, gdje dugo traju takozvani „kulturni ratovi“, okršaj Trumpa i Newsoma je novo ispitivanje identiteta Sjedinjenih Država i stvaranja osnova za buduće korake. Odnos ova dva američka politička pola prema ilegalnim i migracijama uopšte, prije ili kasnije preliće se i na ostatak Zapada. Trump i Newsom samo na prvi pogled vode kratkotrajni politički obračun sa ograničenim uticajem na sveukupne prilike na Zapadu.