Sjednica PIC-a u Sarajevu: Ima li rješenja za krizu u BiH

(Patria) - Naredna dva dana u Sarajevu će biti održano redovno zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC). Inače, PIC zasjeda dva puta godišnje, u junu i u decembru, izuzev kada se vanredno sastaje.

Ovo zasjedanje održava se dok u BiH traje jedna od najvećih političkih kriza, koju su izazvali potezi vlasti entiteta Rs predvođena Miloradom Dodikom, a nakon što mu je Sud BiH 26. februara izrekao prvostepenu osuđujuću presudu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Od kraja februara do danas ne funkcioniše ni vlast na državnom nivou, a došlo je i do zastoja u radu Doma naroda PS BiH zbog konstantnog kršenja Poslovnika i izbjegavanja smjena Nikole Špirića i dvojice ministara SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Dok Predstavnički dom PS BiH može funkcionisati bez SNSD-a, u Domu naroda kvorum Kluba Srba drže tri delegata SNSD-a, a taj mehanizam su iskoristili više puta napuštanjem sjednica kako bi izbjegli svoju smjenu.

Na zasjedanje PIC-a pozvani su lideri stranaka Trojke iz FBiH, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji sa SNSD-om čine državnu vlast. Pozvani su i predsjednici tri stranke opozicije (PDP, SDS, Lista za pravdu i red) koje imaju zastupnike i delegate u PS BiH. Poziv nije upućen predstavnicima SNSD-a.

Osim političkih lidera, PIC će razgovarati i sa predstavnicima nevladinog sektora, te drugim akterima o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

Kao krivac za političku, ustavnu pa i sigurnosnu krizu s obzirom na zabranu rada SIPA-e na području Rs i suprotstavljanje i prijetnju silom pripadnika MUP Rs istražiocima SIPA-e krajem aprila kada su željeli uručiti nalog za hapšenje Miloradu Dodiku za kojim je raspisana unutrašnja potjernica zbog neodazivanja Tužilaštvu BiH koje vodi istragu za napad na ustavni poredak protiv Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića.

Dodik je u protekla tri mjeseca boravio u Rusiji, Izraelu, Srbiji, Mađarskoj, Austriji, dok izbjegava dolaziti u entitet Federacija BiH.

Iako iz stranaka Trojke (FBiH) tvrde da nemaju o čemu razgovarati sa Dodikom, postoje informacije, a koje je objavio i portal Istraga, da se sa Dodikom ipak vode pregovori, a u šta je uključena najmanje jedna sigurnosna i obavještajna služba.

Osim sankcija nekoliko evropskih zemalja, prvo Austrije i Njemačke koje su zabranile ulazak Dodiku u te države, a nakon što je iz Banja Luke po njegovom nalogu protjerana tadašnja ministrica Ana Lirman, uslijedile su i sankcije Poljske i Litvanije. No, sve se glasnije može čuti da i unutar Evropske unije postoji neodlučnost kako postupiti u slučaju Milorada Dodika, pa se ponavlja mantra o "domaćem rješenju" i "unutrašnjem dogovoru".

Nakon što su u maju u Dejtonu održani brojni susreti članova Predsjedništva BiH sa američkom administracijom, dobili su jasan signal da traže domaće rješenje. Podrška SAD teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH nije upitna, ali teško je očekivati da se nameće bilo kakvo rješenje.

U tom kontekstu je sastanke u Americi sumirao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je istakao da taj prostor sada može iskoristiti EU i Velika Britanija.

U posljednja tri mjeseca u BiH je dva puta boravila posebna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Karen Pierce, kao i ministar vanjskih poslova David Lammy.

Na sastanku koji je Pierce održala sa šefom HDZ-a prošle sedmice, kako je saopćio ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly, razgovarano je o uspostavi nove državne koalicije.

No, i da dođe do dogovora, blokada Doma naroda PS BiH mogla bi potrajati do narednih izbora.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt također je bio u Dejtonu, te je pozvao domaće lidere da nađu ključ uspjeha.

Teško je očekivati da će PIC nametnuti bilo kakvo rješenje koje bi BiH moglo gurnuti u dublju krizu, a koja se već počela odražavati na ekonomiju BiH, posebno entiteta Rs, ali i na odlazak stanovništva iz BiH.