Trumpov 'Dan oslobođenja' je uvod u novo doba ekonomskih i političkih odnosa

Piše: Armin Sijamić

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u srijedu je uveo carinske tarife državama širom svijeta. Nešto ranije taj potez je opisao kao „Dan oslobođenja“, koji će „vratiti dušu“ Sjedinjenim Državama, na putu ka „zlatnom dobu“.

Donald Trump još jednom je uzdrmao svijet. Dugo najavljivane carine su objelodanjene i važe za prijatelje i neprijatelje Washingtona. Uvoz na tržište najveće ekonomije svijeta postao je skuplji.

Ovo je bila očekivana odluka republikanskog predsjednika, jer je to davno najavio. Šta više, u njegovom prvom mandatu carine (tarife), bile su važan alat u obuzdavanju Kine, koja je suštinski „krivac“ zašto je Trump krenuo ovim putem. Naime, ovo je samo epizoda u procesu koji traje decenijama – Sjedinjene Države su se deindustrijalizovale prebacujući proizvodnju u države gdje je radna snaga jeftinija i gdje je profit veći. Najveći dobitnik iz ove želje za profitom bila je Kina.

Obuzdavanje Kine - poruka (ne)prijateljima

Namjera da se zaustavi kinesko jačanje u Sjedinjenim Državama se može pratiti decenijama. U nekim tekstovima sa početka ovog stoljeća postavljalo se pitanje kako je Washington „izgubio Kinu“, odnosno kako da je Peking ojačan američkim novcem i znanjem postao američki rival.

Dugo najavljivano obuzdavanje Kine, koje je javnosti obznanio bivši predsjednik Barack Obama, počelo je u prvom Trumpovom mandatu i nastavljeno je sa administracijom Josepha Bidena. Trump sada ide korak dalje i u jednačinu ubacuje skoro sve države svijeta, uvodeći različite stope carina. Kini su uvedene carine od 34 posto, Tajvanu od 32, Južnoj Koreji 25, Japanu 24, Evropskoj uniji 20, Ujedinjenom Kraljevstvu 10. Kambodža i Vijetnam su dobili najviše carine, 49 i 46 posto.

Lideri širom svijeta poručuju da će uzvratiti carinama na uvoz iz Sjedinjenih Država, a što bi moglo izazvati ekonomsku krizu. To se posebno odnosi na države Evropske unije, koje spadaju u red najbližih američkih saveznika. Odgovori evropskih država mogli bi dovesti do novih Trumpovih mjera, a što bi u konačnici naštetilo ekonomskim i političkim odnosima na Zapadu.

http://nap.ba/qpost/378919

Pobjeda Donalda Trumpa je poziv Zapadu na uzbunu i promjenu politike

Piše: Armin SijamićPobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima biće još neko vrijeme vijest dana širom svijeta, što je i očekivano obzirom da dolazi na čelo najveće svjetske sile i da njegovi nastupi privlače pažnju medij

Trumpov potez je neke iznenadio, jer se vjerovalo da će uvesti carine samo najvećim trgovinskim partnerima. Ali, Trump je carine uveo i državama koje u Sjedinjene Države izvoze jako malo, a što može biti mjera prevencije da neke države dio svojih roba ne izvezu preko trećih država.

Da će ovo dovesti do ekonomskih problema u Sjedinjenim Državama, posebno do porasta cijena roba koje se tamo ne proizvode, upozoravali su američki ekonomski stručnjaci. U predsjedničkoj utrci, grupa ekonomista, od kojih su neki dobili Nobelovu nagradu, dala je podršku Bidenu i pozdravila njegov ekonomski program. U pismu su naveli da bi carine na kinesku robu široke potrošnje dovele do inflacije u Sjedinjenim Državama i pohvalili su Bidena što to nije zastupao u svom ekonomskom programu za razliku od Trumpa.

Sada je Trump otišao korak dalje, jer je uveo carine u mnogo većem obimu nego se pretpostavljalo. Ako su pomenuti ekonomski stručnjaci u pravu, a govorili su u slučaju uvođenja carina Kini, onda nije teško pretpostaviti posljedice nakon što su carine uvedene gotovo svim državama svijeta.

Trumpova računica

Ljudi oko Trumpa nemaju dileme da će nakon uvođenja carina u početku biti problema, ali vjeruju da će to brzo proći. Oni vjeruju da će poskupljenje uvoznih dobara i usluga dovesti do pokretanja američkih kompanija. Jedan od najvećih zagovornika ove politike je američki ministar trgovine Howard Lutnick, milijarder koji se zalaže za distanciranje od kineske ekonomije.

http://nap.ba/qpost/381123/Howard-Lutnick-mogao-bi-postati-najznaajniji-ameriki-zvaninik-za-Balkan

Howard Lutnick mogao bi postati najznačajniji američki zvaničnik za Balkan

Piše: Armin SijamićNovoizabrani američki predsjednik Donald Trump sklapa svoj tim. Nakon što 20. januara preuzme predsjedničko mjesto, Trump će i formalno početi sa procesom imenovanja svojih kadrova. Jedan od njih, Howard Lutnick, mogao bi po

Trumpov tim vjeruje da je moguće „vratiti poslove“ u SAD, čak i one koji su najmanje plaćeni. Neki ekonomisti upozoravaju da to nije moguće ni na duži rok ukoliko ne dođe do enormnog povećanja cijena takvih proizvoda. Navode primjer tekstilne i srodnih industrija, odjeće, obuće, hrane i proizvoda široke potrošnje. To će biti posebno teško postići, smatraju stručnjaci, ako Trump ispuni drugo obećanje – deportacija migranata koji rade na poslovima koje Amerikanci ne žele.

Neki su pokušali objasniti način na koji je Trumpov tim određivao, kako su naveli „recipročne tarife“ i došli su do zaključka da se često radi o proizvoljnim izračunima. Neki će plaćati deset, a neki pedeset posto. U prosjeku, to je 29 posto za sve države. Trump je zaprijetio novim carinama svima koji odgovore na one koje je već uveo. Sjedinjene Države su zadnji put ovako drastično povisile carine tokom 1930-tih godina, što je, prema stručnjacima, pogoršalo Veliku depresiju.

Međutim, i taj proizvoljni izračun za Trumpa zvuči sjajno. Vrijednost uvezene robe u Sjedinjene Države u prošloj godini iznosio je 3,3 triliona dolara. Budući da je prosječna stopa carine pomenutih 29 posto, grubim izračunom dođe se do cifre od oko jednog triliona dolara koji će američki budžet prihodovati ako se u narednoj godini zadrži isti nivo uvoza.

Ovim novcem Trump će pokretati programe, koji se neće kositi sa međunarodnim sporazumima, jer ih Washington napušta. Washington tako ide ka protekcionizmu u ekonomiji.

Trumpov politički i ekonomski model

Iako mnogi kažu da je Trump odluku o carinama donio brzopleto, to nije tačno. Možda je jedino iznenađenje obim ovih odluka. Ljudi iz svijeta biznisa, koji stoje iza Trumpa, sigurno znaju šta žele postići, a o čemu su se periodično oglašavali u javnosti. Drugo je pitanje da li će te odluke biti uspješne i kakve će probleme donijeti Sjedinjenim Državama i partnerima.

Odmah po objavama tarifa berze su doživjele pad, a pojedine kompanije izgubile stotine milijardi dolara od svoje vrijednosti. Oluja je zaustavljena jer su pogođene uglavnom države uzele vremena da odgovore na uvedene carine, dok neki stručnjaci tvrde da ne treba uzvraćati istom mjerom, odnosno da treba ciljati samo neke grane američke industrije, ili čak nikako ne odgovarati.

Odgovor drugih država mogao bi pokrenuti spiralu carina i ograničenja, što bi uzdrmalo svjetsku ekonomiju. Iz Sjedinjenih Država neki upozoravaju da su Trumpove carine već otežale njihovu proizvodnju, jer poskupljuju uvozne materijale i sirovine, a to vodi do poskupljenja proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Oni tvrde da bi uzvratne mjere drugih država mogle dodatno poskupiti američki izvoz i tako ga smanjiti, a što bi se u konačnici moglo odraziti na američki dolar kao najvažniju svjetsku valutu.

Trumpove carine posebno bi mogle pogoditi Kinu i Njemačku, jer su njihove ekonomije izvozno orijentisane. Kako se radi o drugoj i trećoj ekonomiji svijeta, a one za sebe vežu druge ekonomije, to bi mogao biti put ka recesiji.

Washington sada želi političke i ekonomske dogovore. Trump je u četvrtak rekao da je spreman na pregovore sa svima ako „ponude nešto fantastično“. Fantastično u slučaju Kine u ovom trenutku je kineska kompanija ByteDance, koja je vlasnik TikToka - najpopularnije aplikacije kod mladih Amerikanaca. ByteDance je dobio rok od Bidenove administracije da proda TikTok, ili će biti zabranjen u Sjedinjenim Državama. Trump je rok pomjerio sa 19. januara na 5. april ove godine. Trump je rekao da je spreman razmotriti stopu carina Kini, ako prodaju TikTok.

http://nap.ba/qpost/388875

Borba američkih i kineskih tehnoloških kompanija oblikuje budućnost svijeta

Piše: Armin SijamićZa nekoliko dana kineska kompanija DeepSeek obrisala je milijarde dolara vrijednosti kod svoje američke konkurencije. Pozadina priče je ravna svemirskoj utrci Washingtona i Moskve tokom Hladnog rata, a implikacije bi se mogle o

Odnos prema Kini otkriva Trumpove namjere. Tretman koji dobija druga najveća ekonomija svijeta može dobiti bilo koja država. Ako se Trump ovako odnosi prema ekonomiji za koju stručnjaci kažu da je trajno povezana sa američkom i da je tu vezu teško raskinuti, onda države sa manjim ekonomijama, a koje izvoze u SAD, imaju jasnu sliku šta im se može dogoditi.

Čitava operacija izašla je izvan ekonomskih okvira i dobija globalne razmjere. To pokazuje i slučaj Rusije. Naime, Trump Rusiji nije uveo carine. Njegov tim je rekao da je Rusija pod američkim sankcijama i da tu trgovinu ne treba dodatno opterećivati. Međutim, Trump je uveo carine Iranu i Kubi, koje su pod američkim sankcijama. Nema sumnje da je izostavljanje Rusije sa liste država kojima su uvedene carine, ustvari, pružanje ruke Kremlju, koji očekuje ukidanje sankcija i Sjedinjenim Državama nudi rijetke minerale o kojima Trump pregovara sa Kijevom.

http://nap.ba/qpost/391747

Putin bi od Trumpa mogao dobiti nešto mnogo vrijednije od dijelova ukrajinske teritorije

Piše: Armin SijamićAmerički predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin žele sastanak. Diplomate iz dvije države već rade da se to desi. I dok se na Zapadu mnogi pitaju šta od tog sastanka dobijaju Washington i Trump, u Rusiji

Kako će se stvari odvijati i kako će izgledati svjetska ekonomija u narednom periodu niko sa sigurnošću ne zna, posebno što još uvijek nisu poznate mjere koje će poduzeti države pogođene Trumpovim carinama. Ono u čemu su složni brojni stručnjaci jeste da svjetska ekonomija ulazi u novo doba i da nas očekuju velike promjene. To praktično može uspostaviti nova pravila u odnosu država prema svojim (ne)prijateljima. Čini se da Trump ukida „besplatan ručak“ svima.

Trump nema dilemu da je Washington na pravom putu. „Tržišta će procvjetati, berza će procvjetati, zemlja će procvjetati, a ostatak svijeta sad želi vidjeti može li se ikako postići dogovor“, rekao je. „Iskorištavali su nas dugi niz godina. Dugo smo bili na krivoj strani. I znate šta? Mislim da će ovo biti nevjerovatno. Vidjećete kako će se sve razviti – naša zemlja će procvjetati“, poručio je američki predsjednik dan nakon „Dana oslobođenja“.