Putin bi od Trumpa mogao dobiti nešto mnogo vrijednije od dijelova ukrajinske teritorije

Piše: Armin Sijamić

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin žele sastanak. Diplomate iz dvije države već rade da se to desi. I dok se na Zapadu mnogi pitaju šta od tog sastanka dobijaju Washington i Trump, u Rusiji niko nema dilema da bi dogovor za Kremlj bio velika pobjeda.

Kritikujući bivšeg predsjednika Josepha Bidena i njegovu politiku prema Ukrajini, Trump je upao u živo blato. Trumpu bi bilo puno lakše da je, kao kod drugih problema, okrenuo glavu od Ukrajine i pravio se da se ništa ne događa. Obećao je da će okončati rat na istoku Evrope čim pobijedi na izborima, čak i prije ulaska u Bijelu kuću.

Takva početna pozicija ne obećava u diplomatskim pregovorima, jer drugoj strani omogućava da nastupa sa pozicije sile. Ako se tome doda i trenutno stanje na frontu i konfuzija koja na Zapadu vlada mjesecima, onda su stvari za Trumpa složenije.

http://nap.ba/qpost/391209

Zapad je Ukrajinu gurnuo pod ruski voz, a onda rekao da je to loš plan

Piše: Armin SijamićUkrajina je na prekretnici. Sedmicama nova američka administracija dovodi u pitanje dosadašnju politiku Washingtona, dok Evropi postavlja uslove i ispituje kod Rusije koje ustupke može dobiti.Ovih dana u Kijevu, oni koji pozna

Putinove pozicije

Stvari za rusku stranu su jednostavnije, barem do onog trenutka kada postignuto budu predstavljali svojoj javnosti. To se posebno odnosi na računicu o gubicima, bilo da se govori o demografskim, vojnim, ekonomskim, diplomatskim...

Zato je za Putina pobjeda svaki dogovor koji će Rusiji de facto i de jure dati nešto i na šta će Zapad staviti pečat. Njegov entuzijazam da pregovara sa Trumpom i široka podrška u Rusiji tom potezu to dokazuje. U Rusiji znaju da država nema neograničene resurse i da rat u Ukrajini uzima danak. Rat koji se tri godine vodi uz upotrebu najnaprednijeg oružja na svijetu mora ostaviti duboke rane.

Približavanje Putina i Trumpa događa se na treću godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu. Zamor od rata prisutan je na svim stranama. Ako je Ukrajina u opasnosti da ostane bez vojnika, onda je Rusija u opasnosti da njena ekonomija uđe u višegodišnju trku sa Zapadom, koji tri godine ubrzava proizvodnju oružja. Zato je Putinu važno da iskoristi Trumpovu želju da okonča rat.

U kratkom razmaku dva predsjednika govorila su o ekonomskoj saradnji dvije države, nakon što godinama nije bilo direktnih kontakata Bijele kuće i Kremlja.

„U ozbiljnim sam razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata, kao i o velikim transakcijama ekonomskog razvoja koje će se dogoditi između Sjedinjenih Država i Rusije. Razgovori teku veoma dobro“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Dan kasnije, u utorak, na državnoj televiziji, Putin je govorio pohvalno o Trumpu, koji po njegovom mišljenju djeluje „u interesu Ukrajine“ i „kako bi se očuvala ukrajinska državnost“. Zatim je Putin javno ponudio Trumpu da zajedno iskorištavaju rijetke minerale u Rusiji, jer ih najveća država na svijetu ima „red veličine više“ od Ukrajine.

Putin je to rekao samo nekoliko sati poslije Trumpovog sastanka sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a jedna od tema u Washingtonu bili su i ukrajinski rijetki minerali koje Trump želi za američke kompanije, kao kompenzaciju za američku pomoć upućenu Kijevu.

Dok je Macron još uvijek bio u Sjedinjenim Državama susjedna Kanada je uvela nove sankcije ruskim vlastima, pojedincima, fondacijama, pa čak i čelnici skijaškog saveza. Kanadske sankcije bila su znakovita poruka premijera Justina Trudeaua savezniku u Washingtonu.

Poslije rata: Sankcije i Kina

Putinova ponuda Trumpu da zajedno rade na korištenju ruskih minerala i Trumpova potvrda da traju pregovori o ekonomskoj saradnji dvije države su kao tempirana bomba za Zapad. Naime, ako Sjedinjene Države pristanu na takve poslove, onda bi se moralo pristupiti uklanjanju silnih sankcija protiv Rusije, što bi dovelo da podjela na Zapadu. Evropljani i Kanada za to trenutno nisu spremni.

Putin zato nudi rijetke minerale koje potražuju američke kompanije. Ako Trump prihvati, Putin dobija mir u Ukrajini i Rusiji, suspenziju sankcija i podjele na Zapadu. Macron je toga bio svjestan kada je Trumpu u Washingtonu rekao da ne vodi ekonomski rat protiv Evrope, već protiv Kine.

Ubacivanje Kine u ovu računicu nije slučajno. Po završetku rata na istoku Evrope Trump će se posvetiti obuzdavanju Kine. Ali svaki ekonomski plan Washingtona protiv Kine osuđen je na propast ako ga ne podrži Evropa. Zato nije čudo da ovih dana neki koji podržavaju Trumpove i Putinove pregovore razmatraju da li je Rusija spremna da mu pomogne u okršaju protiv Kine.

Ali bez obzira na Kinu, Putin želi da se ukinu sankcije Rusiji. U protekle tri godine on je pokazao da Moskvu nije moguće diplomatski izolovati u velikom dijelu svijeta, ali nije uspio ono što je najviše želio – smanjenje ovisnosti od američkog dolara i ekonomskih i finansijskih mehanizama koje Zapad ima na raspolaganju.

http://nap.ba/qpost/377192

Putin je pokazao Zapadu da Rusiju nije moguće izolovati, ali nije dobio ono što je najviše želio

Piše: Armin SijamićŠesnaesti po redu samit BRICS-a održan je u ruskom gradu Kazanju od 22. do 24. oktobra. Desetine šefova država na samitu važna su pobjeda za predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali visoki gosti nisu bili spremni da sada po

Putin je spreman na pregovore sa Trumpom čim prije. Ekonomska saradnja sa Trumpom može biti važnija od nekog gradića na istoku Ukrajine, jer bi tako bile ukinute sankcije i američke kompanije, koje su podržale aktuelnog predsjednika u usponu na vlast u Washingtonu, došle bi u Rusiju i pokrenule poslove. Ako bi Ukrajina pristala da svoje rijetke minerale ustupi američkim kompanijama, onda bi se isti akteri pojavljivali kao faktor sa obje strane rusko-ukrajinske granice.

Putin je tako dobio priliku da kapitalizuje ono što su njegove trupe izborile u Ukrajini i što je njegova privreda uradila u ratnom režimu. Dogovor sa Trumpom bi značio prekid izolacije na Zapadu, ukidanje sankcija, podjele među američkim saveznicima i razorena Ukrajina kao poruka ruskim susjedima šta im se može desiti ako Moskvi okrenu leđa. U takvim okolnostima puno manje bi dobili Washington i Trump. Ukrajina i Evropa bi dobili još manje.

Evropski otpor Trumpu, posebno od strane zvaničnog Pariza, Londona i Berlina, mogao bi natjerati Washington da u pregovorima sa Putinom uvaži i stavove Kijeva i Evrope, čime će američka strana testirati odnose sa svojim evropskim saveznicima.

http://nap.ba/qpost/390425

Može li Evropa reći Trumpu „ne“?

Piše: Armin SijamićPovratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću za mnoge političare u Evropi je ravno katastrofi. Mnogo prije američkih predsjedničkih izbora najveći broj evropskih lidera podržao je Josepha Bidena, a onda nakon njegovog povlačenja

Evropljani kažu da se ne može vjerovati Putinu, jer je 2008. napao Gruziju, 2014. anektirao Krim i 2022. godine poslao trupe na Kijev. U tome nisu jedini. Sadašnji američki državni sekretar Marco Rubio je, govoreći kao senator za jedan američki kanal na španskom jeziku, rekao da „ništa ne vjeruje onome što iz Kremlja kažu“ i da je Rusija „izvršila invaziju“ na Ukrajinu „koja se brani“. U razgovorima sa Rusima biće zanimljivo pratiti šta će Rubio i američka delegacija dogovoriti i da li će u to vjerovati oni koji ne budu prisutni za pregovaračkim stolom.