Putinov pokušaj balkanizacije Ukrajine i uvlačenja Washingtona u začarani krug upravljanja konfliktom

Piše: Armin Sijamić

Predsjednik Rusije Vladimir Putin u pregovorima sa američkim kolegom Donaldom Trumpom igra na više varijanti koje bi Kremlju donijele pobjedu u ratu u Ukrajini. Prošlosedmični prijedlog pokazuje da je jedna od ideja i balkanizacija Ukrajine i „upravljanje konfliktom“ od strane Moskve i Washingtona. Potom, jučerašnja vijest iz Moskve - odbacujemo Trumpov prijedlog za kraj rata.

Kako teku pregovori Putina i Trumpa, odnosno njihovih timova, javnosti nije poznato. Nije jasno ni da li bi Kijev sve dogovoreno prihvatio i da li bi evropske sile pristale da budu samo posmatrač u raspodjeli zona uticaja u državi gdje se, kako su rekli iz Brisela, „brani Evropa i demokratija“.

Odgovor na ova pitanja leži i u odnosu snaga na bojnom polju, kao i u tačnim podacima o raspoloživim sredstvima za ovaj rat. Od početka agresije na Ukrajinu govori se o ograničenim resursima kojima Kijev raspolaže. Ali, javnosti nije poznato koliko je svojih resursa (materijalnih i ljudskih) potrošila Moskva i koliko još dugo može voditi ovaj razorni i skupi rat.

Putinov prijedlog

Pobjeda Trumpa na novembarskim izborima bila je dobra vijest za Putina, ako ni zbog čega drugog onda zbog obećanja da će okončati rat u Ukrajini prije nego uđe u Bijelu kuću. Povrh toga, Trump je udaljio Washington od evropskih saveznika i to je dodatni adut Kremlju i najveći strah za Kijev.

Zato nije čudo što Putin ima više prijedloga kako tretirati rat u Ukrajini, pa čak i ako ne dođe do trajnog i za obje strane prihvatljivog mira. U tom slučaju „zaleđeni konflikt“ zahtijevao bi „upravljanje konfliktom“ od strane Washingtona i Moskve u narednim godinama, a što bi dvije države natjeralo na dodatne kontakte, pregovore, ustupke, planove...

http://nap.ba/qpost/395488

Trumpov dogovor s Putinom o Ukrajini mogao bi zbrisati sa scene cijelu generaciju evropskih političara

Piše: Armin SijamićU još jednoj rundi razgovora američkih i ruskih zvaničnika o Ukrajini napravljen je novi dogovor. Taj dogovor mogao bi biti težak poraz za Kijev i njegove evropske saveznike koji se protive ruskoj agresiji na Ukrajinu.Dogovor

Kao jedan od važnih preduslova da se to desi jeste i balkanizacija Ukrajine, odnosno fragmentacija teritorija te ogromne države u skladu sa značenjem tog termina skovanog prije oko dva stoljeća i posljedično u skladu sa američkim pristupom u „upravljanju konfliktima“, koji Washington primjenjuje, na primjer, na prostoru bivše Jugoslavije od početka njenog raspada.

„U principu, naravno, bilo bi moguće razgovarati o privremenoj vladi u Ukrajini pod okriljem UN-a, SAD-a, sa evropskim zemljama, naravno, sa našim partnerima i prijateljima. Da bi se održali demokratski izbori, da bi se na vlast dovela sposobna vlada koja uživa povjerenje naroda, a zatim krenuli u pregovore o mirovnom sporazumu s njima“, rekao je Putin prošlog četvrtka. „Ne kažem da nema drugih opcija, ali ovo je jedna od opcija i takva praksa postoji u radu UN-a“, dodao je.

Da bi potkrijepio svoj prijedlog, Putin je naveo Istočni Timor, Papuu Novu Gvineju i dijelove bivše Jugoslavije, ne precizirajući koje, kao primjere zemalja u kojima je „nekoliko puta postojalo ono što se zove vanjska vlada, privremena uprava“ u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.

Nekoliko dana kasnije, jučer, iz Moskve je poručeno da odbacuju Trumpov prijedlog o kraju rata u Ukrajini, prijedlog o kome javnost ne zna sve, jer ne zadovoljava interese Rusije. Kremlj je računao na ovo, pa je međunarodnu i domaću javnost Putin pripremio pomenutim prijedlogom.

Ciljati Zelenskog, oslabiti Ukrajinu

Putinov prijedlog da se u Ukrajini uvede privremena vlada više je od plana da se predsjednik Volodimir Zelenski ukloni sa funkcije, jer mu je istekao mandat. Uklanjanje Zelenskog sa vlasti ovaj put ne dolazi sa pozicija kao kod krugova u Washingtonu, već ima drugi cilj.

http://nap.ba/qpost/394338

Pregovori Trumpa i Putina o Ukrajini: Da li je moguć dogovor bez učešća Kijeva?

Piše: Armin SijamićJučer su predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin razgovarali putem telefona. Glavna tema bila je Ukrajina, iako dva predsjednika nisu previše zainteresovani da za pregovarač

Sijanje podjela u Ukrajini, obzirom na njenu historiju i odnos snaga unutar ukrajinske političke, vojne i poslovne elite, može uzrokovati da se širom te velike države pojavljuju različiti zahtjevi o upravljanju njenim dijelovima, obzirom na status Zelenskog ili nekog novog predsjednika države.

Ova Putinova izjave jeste stara samo nekoliko dana, ali je kao ideja prisutna deceniju. Način da se Kijev kontroliše iznutra dio je sporazuma iz Minska, koje su prije desetak godina dogovorili Ukrajina i Rusija, uz posredstvo Francuske i Njemačke.

Jedan dio sporazuma Kremlj je čitao kao pravo veta ruskih separatista sa istoka Ukrajine na sve odluke Kijeva, a što je 1995. godine kao pravo pripisano entitetima u Bosni i Hercegovini i što se na razne načine pokušava, sa manje ili više uspjeha, nametnuti Skoplju, Prištini i Podgorici.

Prihvatanje ovakvog prijedloga je vezanje ruku jednoj državi i njeno prisiljavanje da uz posrednike beskonačno pregovara sa onima koji državu žele uništiti. U slučaju dogovora iz Minska to je značilo da Ukrajina ostaje zaglavljena između Zapada i Moskve, kao mjesto na kome se implementiraju odluke u cilju pukog preživljavanja političkog i ekonomskog sistema, i kao predah do novog sukoba u novim geopolitičkim okolnostima.

Na novi Putinov prijedlog Kijev je žestoko reagovao. Pored Zelenskog oglasili su se i drugi zvaničnici i nisu birali riječi. Jedan je poručio Putinu da „popije neke tablete kako bi pokrenuo svoju moždanu aktivnost“.

Zelenski je Putinov prijedlog ocijenio kao traženje razloga da se rat u Ukrajini ne okonča. „On se plaši pregovora sa Ukrajinom. On se plaši pregovora sa mnom lično, a isključivanjem ukrajinske vlade sugeriše da Ukrajina za njega nije nezavisni akter“, rekao je Zelenski.

Odgovor Zapada

Putinov prijedlog, za sada, nije previše impresionirao Washington. Prema Reutersu, neimenovani predstavnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, upitan o Putinovoj izjavi, rekao je da je upravljanje Ukrajinom određeno njenim Ustavom i narodom.

Evropski saveznici Kijeva će sada odbaciti ovakav prijedlog. To se prije svih odnosi na Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku. Premijer Keir Starmer i predsjednik Emmanuel Macron su više puta optužili Rusiju da ne želi sklopiti pošten mir u Ukrajini. A Starmer je, malo prije pomenutog prijedloga Putina, rekao da ruski lider „igra igre“ i „kupuje vrijeme“.

Da li Putin kupuje vrijeme ili igra igre koje dijele Zapad, ili radi oboje, može biti dilema. Ali ne postoji dilema da Putin želi osakatiti Ukrajinu. Pomenuti Putinov prijedlog, koji bi navodno trebao pomoći Ukrajini, zvuči kao ruganje zdravom razumu. U njemu, između ostalog, ruski vođa poziva na „demokratske izbore“ koje on u Rusiji ne želi organizovati.

Također, nema dileme i da se Putin od povratka Trumpa u Bijelu kuću osjeća slobodnije i da se čini, barem u javnosti, da on vodi igru njih dvojice. Njegovi zahtjevi i prijedlozi kao da dolaze sa pozicije moći, iako nije jasno da li nekada blefira dok se nada brzom miru u Ukrajini.

http://nap.ba/qpost/391747

Putin bi od Trumpa mogao dobiti nešto mnogo vrijednije od dijelova ukrajinske teritorije

Piše: Armin SijamićAmerički predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin žele sastanak. Diplomate iz dvije države već rade da se to desi. I dok se na Zapadu mnogi pitaju šta od tog sastanka dobijaju Washington i Trump, u Rusiji

Putin je pred Trumpa iznio prijedloge i zahtjeve, računajući da je više dogovora sa Bijelom kućom garancija da Moskva neće biti izolovana od Zapada, odnosno od Washingtona i država koje bezrezervno slijede Trumpa, obavezujući Amerikance na stalne kontakte i zajedničko djelovanje sa Kremljom. Praktično, to znači da se Ukrajini želi uzeti pravo na odlučivanje i da se osujeti težnja Ukrajinaca da idu ka Zapadu, a što im je obećano prije početka ruske agresije. Jučerašnje odbijanje Trumpovog prijedloga o miru to dokazuje i stavlja Trumpa u poziciju da Kremlju ponudi još više, sasluša prijedloge ruske strane ili naprosto da pregovore okonča.