Hoće li SDP ove godine dobiti novog predsjednika ili Nikšić ostaje po želji odanih pojedinaca, ali i drugih stranaka

Jedna od nepopularnih tema u SDP BiH su unutarpartijski izbori i izbor predsjednika, ali je sve izvjesnije da bi ova godina mogla raspetljati i taj čvor. Na ovaj ili onaj način.

U ovom trenutku niko ne zna kada će biti zakazan Kongres SDP-a, pa ni član Glavnog odbora SDP-a Igor Stojanović. A godinama nema ni predsjednika Glavnog odbora.

“Mi smo na posljednjem Kongresu odgodili izbor predsjednika na dvije godine. Trebali bismo već da donesemo odluku o izboru predsjednika SDP-a BiH kada će se on birati. Ne znam kada će se desiti ta odluka. Na Predsjedništvu je da zakaže Kongres”, kazao je Stojanović u Jutru za sve na BHRT-u.

Na pitanje kakve su šanse da se predsjedniku Nerminu Nikšiću ponovo produži mandat, Stojanović je kazao da postoji takva mogućnost da Kongres donese takvu odluku.

“Ja ne mislim da je to dobro i da dva puta produžavamo mandat i faktički prekršimo Statut. Mislim da Statut jasno propisuje da predsjednik ima pravo na dva mandata, mislim da je potrebna “svježa krv” unutar SDP-a, ne mislim samo na predsjedničko mjesto, već na kompletno rukovodstvo”, kazao je Stojanović.

On je potcrtao da SDP treba da pokaže ono po čemu je poznat, a to je da može promijeniti predsjednika, a da “nije ni umro ni bolestan.”

Iako se već duži period govori da bi SDP BiH mogli preuzeti Zukan Helez ili Denis Bećirović, Stojanović je kazao kako nikome ne daje prednost.

“Ne bih nikome davao prednost niti bih kalkulisao ko je kandidat, ko će biti. Mislim da unutar SDP-a treba da razgovaramo i da ostanemo dosljedni demokratizaciji”, kazao je Stojanović.

Nije isključio mogućnost da bude jedan od kandidata ukoliko bude donesena odluka o Kongresu i izboru predsjednika.

Na Kongresu koji je održan u junu 2023. godine Nikšiću je produžen mandat, a na taj Kongres nisu došli neki od istaknutih članova SDP-a smatrajući da se krši Statut SDP-a.

U ovom trenutku kada je Nikšić i na funkciji premijera FBiH, a SDP i u vlasti na nivou države, čini se da ni njegovim koalicionim partnerima ne bi odgovarala promjena pregovarača. Posebno ne tako kooperativnog kao što je Nikšić. Zato su za procese u SDP-u zainteresirani HDZ i Dragan Čović koji je i sam potvrdio da se vrlo često susreće sa Nikšićem i dogovara o važnim pitanjima.

U godini kada Čović priželjkuje, pa i najavljuje izmjene Izbornog zakona BiH, gubitak Nikšića kao partnera u pregovorima bio bi mu korak unazad.

S druge strane, i dio članstva Nikšiću zamjera da je SDP predao u ruke nekolicini sebi odanih ljudi koji upravljaju svim procesima, što unutar, a što izvan stranke. Najviše se to odnosi na Vojina Mijatovića koji je odmah postao potpredsjednik SDP-a, a zatim je dobio i mjesto ministra u Vladi FBiH. Upravo je Mijatović na prošlom Kongresu bio najglasniji zagovornik da se Nikšiću produži mandat, a nije isključeno da se takav scenario ponovo desi ukoliko se članovi Predsjedništva i Glavnog odbora konačno ne pobune i zatraže vraćanje demokratije u SDP.

No, sve ovo mogao bi zaustaviti i sam Nikšić prijedlogom da se konačno zakaže izborni Kongres i da ga na čelu stranke zamijeni neko drugi. Nije valjda da SDP može voditi samo Nikšić.

(A. Vrabac)