Muhasilović: Bliski Istok kao centar geopolitičkih previranja, budućnost Balkana zavisi od dešavanja u Ukrajini

Piše: Jahja Muhasilović

U 2024. godini, Bliski Istok bio je centar značajnih sukoba i geopolitičkih previranja. Izrael nastavlja brutalne vojne operacije u Gazi, započete 7. oktobra 2023. godine, usljed kojih je više od 45 hiljada Palestinaca, uključujući 17 hiljada djece, izgubilo život.

U novembru 2024. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog ratnih zločina. Ove akcije dovele su do širenja sukoba, a Iran je uzvratio, lansirajući desetine dronova i raketa prema Izraelu kao odgovor na napade na svoj konzulat u Damasku. Izrael je uzvratio gađajući ključne iranske vojne ciljeve, a sukobi su se proširili na jug Libana, gdje su se nalazile snage Hezbollaha, koje su pružale podršku Palestincima.

Godinu iza nas su također obilježila ubistva ključnih ljudi u palestinskom i libanskom otporu protiv izraelske agresije.

Ubistvo Hasana Nasrallaha u Bejrutu, glavnom gradu Libana, kao i eliminacija Ismaila Haniyeha, vođe političkog krila Hamasa, u Teheranu sredinom godine, doveli su do napetosti između ove dvije zemlje na ivicu direktnog sukoba.

Nakon što je Iran odgovorio ispaljivanjem stotina projektila na izraelsku teritoriju po prvi put otkako su se odnosi između njih zaoštrili, i Izrael je uzvratio napadima na ključne ciljeve unutar Irana.

U Siriji su se dogodile ključne promjene; krajem novembra 2024. sirijske pobunjeničke snage, predvođene grupom Hayat Tahrir al-Sham, uzele su kontrolu nad glavnim gradom Damaskom, što je označilo kraj višedecenijskog režima Bašara al-Asada, koji se povukao u Rusiju.

Izrael je iskoristio ovu situaciju da pojača svoje vojne aktivnosti, ciljajući preostale snage bivše vlasti. Operacije protiv pro-kurdskih SDF snaga na istoku zemlje u koje se aktivno uključila i Turska se i dalje nastavljaju.

U sukobu između Rusije i Ukrajine, tokovi informacija o napretku svake strane su se često mijenjali, stvarajući oprečnu sliku situacije na terenu. Iako su najznačajnije svjetske sile pružale opsežnu finansijsku i vojnu podršku Ukrajini, uključujući savremeno naoružanje, rakete, napredne sisteme, borbene avione i dronove, ukrajinske snage nisu uspjele da izbace Rusiju iz okupiranih oblasti, koja sve intenzivnije grabi ukrajinski teritorij.

Ideja o počecima pregovora između dvije strane se tokom cijele godine provlačila. Svakim ozbiljnijim ruskim osvajanjem teritorije ta bi se priča dodatno intenzivirala.

Na europskom frontu, rusko-ukrajinski rat ostaje složen, s neprekidnim sukobima koji oblikuju sudbinu mnogih zemalja. Iako su najmoćnije države pružile vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, situacija na bojištu ostaje neizvjesna, a rat u ovim izazovnim vremenima samo dodatno komplicira globalne odnose.

Također, 60. američki predsjednički izbori završili su drugom pobjedom Donalda Trumpa, koji je osvojiо nadmoć nad kandidatkinjom Demokrata, Kamalom Harris, što sa druge strane povećava bojazan kod malih naroda i zemalja, sa obzirom na Trumpovu anti-liberalnu retoriku koja ne preže da ozbiljno ugrozi međunarodni poredak kakav znamo.

Ne smijemo zaboraviti ni na značaj eksponencijalnog razvoja AI tehnologije, koja igra sve veću ulogu u svakodnevnom životu kroz analitiku, naučna istraživanja, geopolitiku i umjetnost. Ova tehnologija ne samo da oblikuje naše svakodnevne aktivnosti, već i mijenja način na koji razumijemo i reagujemo na globalne događaje. Svakako se može pretpostaviti da će njen razvoj nastaviti da oblikuje svijet u 2025. godini.

Klimatske promjene su i dalje ozbiljan izazov, jer globalni konsenzus o mjerama borbe protiv njih izostaje, što otežava zajedničke napore na ovom polju. Sveukupno gledano geopolitičke tenzije i gašenje međunarodnog poretka skrojenog netom nakon Drugog svjetskog rata se negativno odrazilo i na kapacitete dogovora u vezi pitanja koja se tiču cijele planete.

Zapadni Balkan je i u 2024. godini ostao zanimljiv s geopolitičkog aspekta. U regiji se pomalo primjećuju znaci slabljenja američkog poretka. Ideje o jačanju Srbije i Hrvatske na račun BiH, Crne Gore i Kosova pokazale su se kao neodržive, posebno u vremenu kada alternativni geopolitički igrači poput Rusije, Turske i Kine, koji imaju drugačiju viziju od Pax Amerikane, postepeno jačaju svoj utjecaj.

Sve to olakšava nevješta američka diplomatija u regiji koja je već stvorila mnogo nezadovoljstva.

Budućnost Balkana u velikoj mjeri zavisi od tokova na ukrajinskom frontu; eventualna pobjeda Rusije mogla bi da osnaži desničarske pokrete širom Evrope, što bi dodatno destabiliziralo ovaj region i povećalo rizik od njegovog prerastanja u novo krizno žarište.