Zastupnički dom usvojio dopune Zakona o stečaju, naredna sjednica u januaru

(Patria) - Zastupnički dom Parlamenta FBiH na današnjoj je sjednici većinom glasova odobrio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stečaju, čiji je cilj što kvalitetnija obuka stečajnih upravnika za obavljanje te dužnosti.

Dosadašnjim zakonom iz 2021. učinjen je veliki iskorak u regulisanju statusa i odgovornosti stečajnih upravnika, navela je Federalna vlada kao predlagač, najavljujući dopune o strožijim uslovima za obuku.

"Novim članom 75a. u stavu (1) propisuje se obavezna obuka stečajnih upravnika koju su dužni pohađati svake tri godine. Predviđeno je da obuku organizuje i provodi Federalno ministarstvo pravde. Stavom (2) ovog člana predviđeno je da su stečajni upravnici koji su imenovani prvi put dužni pohađati obaveznu obuku u roku od šest mjeseci od imenovanja", navedeno je u tekstu zakona.

Ime upravnika koji ne završi obuku bit će brisano s odgovarajuće liste. I stečajni upravnici imenovani prije stupanja na snagu navedenih pravila dužni su pohađati obaveznu obuku u roku od šest mjeseci po stupanju pravila na snagu. Osim obavezne, mogu pohađati i fakultativnu obuku.

Kao razlog za navedene dopune dosadašnjeg zakona o stečaju, Vlada obrazlaže da stečajni upravnici obavljaju pravno složene poslove upravljanja imovinom stečajnog dužnika u ime suda koji provodi postupak, a za račun vjerovnika koji se namiruje iz imovine dužnika.

Analiza sadašnjih pravila ukazala je na potrebu uspostave strožijih i formalnijih uslova da bi stečajni upravnici dobili odgovarajuće osposobljavanje i potrebno stručno znanje za tu ulogu, prenosi Fena.

Kao i svaki drugi federalni zakon, i ovaj bi stupio na snagu ako ga u istom tekstu odobre oba doma Federalnog parlamenta.

Zastupnički dom je danas prihvatio većinom glasova i inicijativu da naselje Brig u Širokom Brijegu dobije status naseljenog mjesta administrativnim izdvajanjem iz naselja Mokro.

Preciznije, prihvaćen je akt kojim to treba regulisati, čiji službeni naziv je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o utvrdivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivu naseljenih mjesta u određenim općinama.

Inicijativa je potekla od mještana Briga, formalno je pokrenuta odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća Široki Brijeg o formiranju zasebne mjesne zajednice, a na koncu je Vada FBiH uputila u parlamentarnu proceduru navedeni prijedlog zakona.

Osim hronologije o pokretanju same inicijative, postupanju i odlukama Gradskog vijeća te proceduralnoj komunikaciji s Federalnim parlamentom, Vlada kao predlagač akta navodi, između ostalog, da su rješavanja pitanja posebnog biračkog mjesta, kao i drugih pitanja od značaja za status građana mjesne zajednice (prijava mjesta rođenja, sklapanje braka, prijava smrti, prebivališta - adrese), uslovljena rješavanjem statusa naseljenog mjesta.

Vlada kao predlagač zakona ističe i da je parlamentarna Komisija za lokalnu samoupravu na ovogodišnjoj majskoj sjednici prihvatila inicijativu za administrativno uvrštavanje Briga u registar naseljenih mjesta.

Federalno ministarstvo pravde je zadužila da u roku od 60 dana izradi akt, što je u međuvremenu učinjeno, pa je akt odobren danas u Zastupničkom domu.

U okviru prve tačke, naknadno uvrštene u dnevni red na današnjoj sjednici, zastupnici su upoznati s informacijom koju im je prezentirao federalni ministar rasljenih lica i izbjeglica Nerin Dizdar o mjerama poduzetim dosad na područjima zahvaćenim katastrofalnim oktobarskim poplavama i klizištima u pojedinim kantonima te o daljnjim planovima za pomoć ugroženim stanovnicima i sanaciju šteta.

Nakon ministrovog obraćanja, diskutovali su isključivo opozicioni zastupnici, osim jednog iz parlamentarne većine - Mladena Boškovića (HDZ BiH), dopredsjedavajućeg Doma.

Opozicija je optužila Federalnu vladu da ni dva i po mjeseca od katastrofe u informaciji nema preciziranih detalja o tome kad će ljudi koji su ostali bez krovova nad glavom dobiti nove domove, da li bi bilo sigurno njihovo vraćanje na pogođeno tlo, da li će do kraja 2024. biti završena sanacija željezničke pruge u Donjoj Jablanici čije je urušavanje uzrokovalo privredne gubitke na dnevnom nivou.

Također je iz opozicionih klupa rečeno da nema detalja o potencijalnim epidemiološkim mjerama za stanovnike.

Bošković je kao jedini diskutant iz parlamentarne većine kazao da bi umjesto politikanstva i polemisanja, primjerice o tehničkim detaljima poput (ne)blagovremenosti dospijeća informacije ministra Dizdara zastupnicima, trebalo da svi nivoi sistema, sve do državnog nivoa u Bosni i Hercegovini, zajedničkom akcijom pomognu ljudima pogođenim oktobarskom katastrofom.

Apelovao je na takvu akciju, dok su mu pojedinci iz opozicionih klupa odgovorili da neutemeljeno spominje politikanstvo opozicije u ovom slučaju.

Ministar Dizdar je, pak, podnoseći informaciju, među brojnim drugim detaljima o ranijim učincima Vlade i planiranim budućim koracima, rekao da Vlada planira 20 do 25 miliona KM u federalnom budžetu za iduću godinu da namijeni za obnovu kuća porodicama koje su tokom poplava i posljedičnih klizišta od 4. oktobra ove godine ostale bez krovova nad glavom.

Dizdar je govorio i o objektivnim okolnostima zbog kojih općinski nivoi u pogođenim područjima ne mogu još dati kompletirane podatke o stvarnim potrebama ljudi i privrede, s potrebnim preciziranim a raznolikim detaljima.

Za razliku od navedenih akata, Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u FBiH povučen je iz najavljenog dnevnog reda za današnju sjednicu Doma zvaničnim dopisom upućenim jutros od predlagača, Federalne vlade.

Ovo je bila posljednja sjednica Zastupničkog doma u 2024. godini, pa je na koncu predsjedavajući Dragan Miković kazao da je razmotreno 55 zakonskih akata predloženih Parlamentu iz Federalne vlade, od toga 32 prijedloga i 22 nacrta, a da nisu razmotrena samo tri akta upućena s posljednje Vladine sjednice.

Učinak ove vrste veći je od 100 posto u odnosu na prošlogodišnji, sumirao je Mioković zatvarajući sjednicu. Narednu je najavio za januar 2025. godine.