(Patria) - Predstojeći predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj, zemlji članici Evropske unije, donose zabrinjavajuće trendove, piše portal Negatori genocida.
Iako bi se očekivalo da predizborna kampanja u demokratskoj zemlji bude fokusirana na ekonomski razvoj, socijalna pitanja i evropske integracije, u stvarnosti se ponovo koristi narativ veličanja ratnih zločinaca kao sredstvo za pridobijanje birača, posebno onih s dvojnim državljanstvom u BiH.
Ovaj problem prelazi granice Hrvatske i duboko zadire u unutrašnja pitanja BiH, vrijeđajući žrtve ratnih zločina i podrivajući odnose između dvije zemlje.
Nedavni primjer je podrška kandidata Mosta i gradonačelnika Sinja Mire Bulja osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku.
Njegova objava, propraćena simbolima Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) i fotografijom Praljka, izazvala je oštre reakcije.
Rasti sine jednom znat ćeš, samo rasti, dočekat ćeš! HRHB ❤️
Slobodan Praljak, 1945-2017 🙏 pic.twitter.com/rE0T3hIQgo— Miro Bulj (@MiroBulj) November 29, 2024
Praljak, osuđen za zločine protiv čovječnosti tokom rata u BiH, odgovoran je za progon, mučenje i etničko čišćenje Bošnjaka u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata.
Njegovo samoubistvo u sudnici Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostalo je simbol prkosa pravdi, ali i opomena o težini njegovih djela.
Zamislimo sličan scenario u kojem političar iz Austrije veliča nacističke zločince - takav čin bio bi nezamisliv i momentalno osuđen.
Međutim, u zemljama Balkana, glorifikacija ratnih zločinaca se nažalost često normalizira, a pravosudni organi kao što je Tužilaštvo BiH ostaju nijemi.
Ovakvo ponašanje izaziva legitimna pitanja o istinskoj posvećenosti Hrvatske evropskim vrijednostima.
Kako je moguće da političari u jednoj EU članici javno veličaju presuđene ratne zločince bez ozbiljnih posljedica?
Štaviše, to stvara duboke rane među žrtvama i unosi dodatne tenzije u ionako složene odnose BiH i Hrvatske.
Veličanje zločinaca nije, niti može biti dio evropskog puta. Ako EU zaista ostane nijema na ovakve pojave, žrtve i građani s pravom se mogu zapitati je li EU okrenula leđa pravdi, dopuštajući neofašističke tendencije.
Neophodno je hitno djelovanje kako bi se zaustavilo dalje degradiranje moralnih i pravnih principa koje Evropa simbolizuje.