Muhasilović: Bošnjaštvo, kao političko i kulturno biće, neraskidivo povezano s bosanstvom i Bosnom

(Patria) - U prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu danas je upriličen cjelodnevni forum o temi "Bosna i bošnjaštvo: Od fra Ivana Franje Jukića do Adila Zulfikarpašića".

Organizator ovog događaja bio je Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, u partnerstvu s Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Tema skupa bila je posvećena krupnim procesima i događajima vezanim uz bošnjaštvo te utjecaju bošnjačke ideje na prilike u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u periodu od 19. stoljeća do danas.

Forum je okupio eminentne učesnike koji su kroz panele izložili razvojni put i značajke Jukićevog i Zulfikarpašićevog bošnjaštva u 19. i 20. stoljeću.

Dotakli su se i istaknutih ličnosti poput Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i fra Antuna Kneževića, ali i razmatrali odnos emigracije, nauke i Islamske zajednice prema ovim pitanjima.

Tema trećeg, ujedno i posljednjeg panela bila je "Savremena pozicija i sadržaj bošnjaštva od 1993. do danas", a o temi "Bošnjaci u Bosni i Hercegovini pred izazovima geopolitičke preraspodjele u 21. vijeku" govorio je profesor međunarodnih odnosa i geopolitike Jahja Muhasilović.

Na početku svog obraćanja, Muhasilović je kazao da su se Bošnjaci, kao narod sa specifičnom historijskom, kulturnom i vjerskom baštinom, kroz povijest suočavali s raznim prijetnjama, kako od susjednih zemalja, tako i od velikih svjetskih sila.

Ove prijetnje, naveo je, često su za cilj imale umanjiti ili potpuno eliminisati njihovu jedinstvenu identifikaciju, nastojeći da se koncept bošnjaštva i bosanstva preokrene u retrogradne, regresivne ideje.

- Kroz historiju, razni susjedi i njihovi interesni krugovi pokušavali su "kidnapovati" ideju bošnjaštva, manipulišući njome u cilju ostvarivanja vlastitih političkih i teritorijalnih interesa. Ovaj pokušaj "kidnapovanja" bošnjačkog identiteta bio je ključan za razumijevanje složenih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini i van nje - rekao je Muhasilović.

Naglasio je da se u kontekstu globalizma, koji se temelji na ideji globalne povezanosti, slobode kretanja i smanjenja značaja nacionalnih granica, pojavljuje fenomen deetnizacije, koja se, međutim, ne mora poistovjećivati sa denacionalizacijom.

- Iako globalizam dovodi do smanjenja etničkih barijera u određenim sferama, kroz kulturne, ekonomske i političke procese, etnička pripadnost i identiteti i dalje ostaju ključni za mnoge narode širom svijeta. Na primjer, mnogi popisi stanovništva diljem svijeta, uključujući one u BiH, ukazuju na stalnu prisutnost snažnih etničkih identiteta koji nisu nestali u procesu globalizacije, već su se možda čak i učvrstili - govori profesor Muhasilović.

Prema njegovim riječima, to je posebno vidljivo u kontekstu Bošnjaka, koji uprkos izazovima globalizacije, a također i prijetnjama koje dolaze iz susjednih zemalja, nastavljaju čuvati svoj identitet.

- Globalizam može smanjiti etničke barijere, ali neće nužno ukinuti nacionalne identitete, a još manje će eliminisati snažnu povezanost ljudi sa svojim kulturnim naslijeđem i poviješću - dodaje Muhasilović.

Ističe kako je važno razumjeti da je bošnjaštvo, kao političko i kulturno biće, neraskidivo povezano s bosanstvom, jer je povijest Bošnjaka oblikovana kroz specifičan odnos prema Bosni i Hercegovini.

- Bošnjaštvo ne može biti shvaćeno isključivo kao etnička kategorija; ono je također politička i kulturna identifikacija koja se temelji na povezanosti s bosanskom državom. Kroz historiju, Bošnjaci su se oblikovali u specifičnom političkom i društvenom kontekstu koji se često razlikovao od susjednih naroda, te su razvili jedinstven identitet koji je neodvojiv od teritorijalnog entiteta BiH.

Ovaj identitet je bio pod velikim prijetnjama, kako od vanjskih iredentističkih sila, tako i od pokušaja asimilacije i integracije u druge etničke skupine. Međutim, kroz sve ove izazove, bošnjaštvo se održalo, ne samo kao etnička kategorija, već i kao politička ideja koja je odražavala specifične kulturne, vjerske i povijesne vrijednosti.

U tom smislu, bošnjaštvo treba tretirati kao istovjetno s bosanstvom, jer oba pojma nisu samo apstraktni identiteti, već konkretne političke i kulturne realnosti koje treba afirmirati - napominje Muhasilović.

Susjedi Bosne i Hercegovine, kako povijesno, tako i u savremenim okolnostima, ukazuje profesor, često su nastojali instrumentalizirati etničke identitete Bošnjaka u službi vlastitih političkih ciljeva.

- Iredentističke težnje, kako s istočne, tako i sa zapadne strane, predstavljaju ozbiljnu prijetnju integritetu bošnjačkog identiteta. Iako globalizam i procesi integracije u šire političke okvire mogu oslabiti granice između nacija, regionalni i globalni pritisci na BiH ukazuju na važnost očuvanja bošnjačkog identiteta unutar ovog geopolitičkog prostora - riječi su profesora Muhasilovića.

Kako bi ideja bošnjaštva i bosanstva preživjela, dodaje, važno je da se ona ne podvrgava bespotrebnim terminološkim raspravama koje samo smanjuju oštricu i jasnoću nacionalne identifikacije.

- Umjesto toga, potrebno je razviti jasnu, transformiranu nacionalnu ideju koja će obuhvatiti sve elemente bošnjačkog identiteta - etničke, kulturne, vjerske, ali i političke - te iz nje izroditi planove i strategije za afirmaciju nacionalnog interesa - ocjenjuje Muhasilović.

Tako bi, na primjer, dodaje profesor, bilo korisno izraditi strategiju koja bi obuhvatila teritorijalnu afirmaciju bošnjaštva i bosanstva na cijelom prostoru BiH.

- Ovaj pristup ne bi bio samo zaštita od vanjskih prijetnji, već i način za izgradnju unutrašnje stabilnosti, kroz jačanje socijalne kohezije među različitim etničkim skupinama koje žive u BiH. Teritorijalizacija bošnjaštva kao političkog i kulturnog koncepta također bi doprinijela stabilizaciji države, jer bi stvorila jasne temelje za ravnotežu između različitih naroda unutar BiH - naveo je Muhasilović.

Na kraju svog obraćanja poručio je da su se Bošnjaci kroz povijest suočavali s mnogim prijetnjama koje su im dolazile iz susjednih zemalja, ali i od velikih svjetskih sila. Ipak, i unatoč svim izazovima, ideja bošnjaštva nije nestala.

- Globalizam, dok doprinosi deetnizaciji, nije doveo do denacionalizacije, a bošnjaštvo, u svom širem smislu, mora se tretirati kao neodvojivo od bosanstva. Kako bi preživjeli nadiranje globalizma i susjednih iredentizama, Bošnjaci moraju afirmirati jasnu i preciznu nacionalnu ideju koja će uključivati transformaciju u političku strategiju koja će čuvati teritorijalnu cjelovitost i nacionalnu koheziju BiH - zaključio je u svom obraćanju profesor Muhasilović.