Iz najvišeg suda UN-a poručili: Nadležni smo za slučajeve Azerbejdžana i Armenije

(Patria) - Međunarodni sud pravde (ICJ) saopštio je jučer da ima nadležnost da razmatra rivalske slučajeve Armenije i Azerbejdžana u vezi sa spornim regionom Nagorno-Karabaha.

"Sud smatra da je nadležan da razmatra predmete podnesene u septembru 2021. godine", navedeno je u saopštenju ICJ-a.

Odluka vijeća sa 17 sudija bila je jednoglasna, prenio je azerbejdžanski servis Radija Slobodna Evropa.

Najviši sud UN-a, Međunarodni sud pravde sa sjedištem u Hagu, također je presudio u korist Armenije po dva njena prigovora, ali je odbacio treći.

Armenija u svom slučaju tvrdi da je Azerbejdžan prekršio Međunarodnu konvenciju o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije i da je proveo "etničko čišćenje" u Nagorno-Karabahu.

Azerbejdžan je odbacio optužbe i podnio protivtužbu. Baku je optužio Jerevan za govor mržnje i "rasističku" propagandu.

Slučajevi se tiču postupaka u Nagorno-Karabahu, planinskom regionu u Azerbejdžanu u kojem su većinom živjeli etnički Armeni.

Armenija i Azerbejdžan vodili su ratove početkom 1990-ih i 2020. za kontrolu nad tom enklavom.

Baku je preuzeo kontrolu nad tom teritorijom u septembru 2023. u munjevitoj jednodnevnoj ofanzivi koja je natjerala skoro cjelokupno lokalno etničko armensko stanovništvo od oko 100.000 ljudi da pobjegne u Ameniju.

Međunarodni sud pravde, koji presuđuje u sporovima između država, izdao je hitne naloge u decembru 2021., pozivajući obje strane da spriječe podsticanje i promovisanje rasne mržnje.

Od tada je razmatrao različite tužbe koje su međusobno podnijele dvije zemlje.

Armenija se vratila pred sud UN-a 2023. godine u sedmicama nakon što je Azerbejdžan zauzeo Nagorno-Karabah.

Sud nije saopštio kada će biti održana sljedeća ročišta u rivalskim predmetima.

Očekuje se da će presuda o meritumu potrajati godinama. Iako su nalozi Međunarodnog suda pravde obavezujući, sud nema mehanizam za njihovo provođenje.