Prof. dr. Larisa Velić: Državna imovina na udaru različitih interesa, a na štetu građana

(Patria) - Pravna država se temelji na vladavini prava. Međutim, bez obzira na angažman
domaćih i međunarodnih institucija, još uvijek ne možemo reći da BiH ispunjava sve pretpostavke koje je čine pravnom i demokratskom državom, istakla je ovo danas na sesiji Kruga 99 na temu "Principi pravne države, primjene odluka Ustavnog suda BiH i pravo na imovinu", dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici prof. dr Larisa Velić.

Ona je istakla da smo svjedoci svakodnevnog negiranja državnih institucija i neprovođenja konačnih sudskih odluka.

"Postavlja se i pitanje da li je Ustavni sud BiH dobio stvarnu ulogu koja mu u skladu sa Ustavom i pripada. Vijeće za implementaciju mira u BiH je identifikovalo ciljeve koje vlasti u BiH trebaju ispuniti za izgradnju stabilne državne strukture, tj. prije zatvaranja OHR, a isti su upravo vezani za rješavanje pitanja državne imovine i uspostavu vladavine prava. Naša država je pod određenom vrstom nadzora od strane međunarodne zajednice koja je direktno i indirektno uključena u naš ustavnopravni sistem. Ipak, i pored te činjenice realizacija ciljeva u pogledu uspostave funkcionalnog i samoodrživog pravnog i političkog sistema je izostala.

Kada je riječ o regulisanju imovinskopravnih pitanja, možemo konstatovati da na nivou države nije uspostavljen normativnopravni okvir kojim se reguliše zaštita, raspolaganje i evidentiranje državne imovine. U nedostatku odgovarajućih zakona, državna imovina je pod stalnim udarom onih koji traže prostor za ostvarivanje ličnih, nelegitimnih interesa i ciljeva, a na štetu svih građana", kaže Velić.

Podsjetila je da je 2005. godine visoki predstavnik donio Zakon o privremenoj zabrani
raspolaganja državnom imovinom, polazeći od toga da će Parlament BiH donijeti Zakon o državnoj imovini i time riješiti pitanje državne imovine.

"Međutim, s obzirom da Parlament nije donio odgovarajući zakon, a da su niži nivoi vlasti donosili zakone koji za predmet imaju i ovu imovinu, ovim pitanjem se u više navrata bavio i Ustavni sud BiH. Tako Ustavni sud BiH u nekoliko svojih presuda ističe da državna imovina predstavlja fundamentalno pitanje vezano za ostvarivanje državnih legitimnih ciljeva.

Prema odlukama Ustavnog suda državnu imovinu čini imovina koja je predmet sukcesije bivših jugoslovenskih republika, šume, poljoprivredno zemljište, vode kao i opća odnosno javna dobra, nepokretna i pokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine ali i sva druga imovina koju je Bosna i Hercegovina stekla na osnovu pravnog posla, odluke suda ili drugog organa, silom zakona ili nasljeđivanjem. S obzirom na navedeno, jasno je da je riječ o jako vrijednoj imovini od izuzetnog značaja za državu i njene građane. Međutim, Ustavnom sudu, kao organu koji vrši funkciju zaštite ustavnosti i zakonitosti tj. instituciji koja štiti temeljne ustavne i međunarodno priznate vrijednosti, se osporava njegova stvarna uloga, a što je vidljivo kroz političke
pritiske, osporavanje njegovih odluka pa čak i kroz negaciju njegovih nadležnosti. Sve ovo čini sistem neodrživim i zahtijeva hitno djelovanje ukoliko zaista želimo pravnu državu", dodaje.

Kako bi se osiguralo pravo države na imovinu, a koje vezujemo za njen teritorijalni integritet i suverenitet, kao jedno od prava zaštićenih najvišim pravnim aktima, neophodno je da državne institucije preuzmu aktivnu ulogu u vezi sa raspolaganjem i upravljanjem državnom imovinom, te da uspostave adekvatan zakonski okvir za uređenje tog pitanja, uz osiguranje provedbe konačnih odluka sudova.

Adekvatno rješavanje pitanja državne imovine nije samo imovinsko-pravno pitanje već pitanje opstanka države ali i njenih građana jer se vezuje za okoliš i sve posljedice koje neracionalno korištenje zemljišta nosi sa sobom.