Odlazi Lagumdžija kojem je američko sufliranje bilo važnije od sistema: Izjednačavanje žrtve i agresora mirno posmatrao!

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Halil Lagumdžija završava svoj mandat predsjedavajućeg u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. I bez dubinskih analiza jasno je da iza sebe ostavlja haos u pravosudnom sistemu, koji se teško može oporaviti u skorije vrijeme. Sudije Suda BiH nisu mu poklonili vjeru za novi mandat, te će od februara 2025. u VSTV ispred sudija Suda BiH sudija Izo Tankić.

Jasno je da će Lagumdžija ostati upamćen po činjenici da je glavni tužilac Milanko Kajganić izabran kao jedini kandidat. Dakle, nije izabran, nego potvrđen, i to nakon što je prvo Lagumdžija kazao da bi najbolje bilo poništiti konkurs, ali je nakon poziva iz ambasade SAD zaboravio da se u demokratiji bira, pa je naprasno promijenio stav.

„Do Podvijeća su bila tri kandidata i rekao sam šta se prethodno desilo. Moj stav je inicijalni bio da ne idemo u završnu proceduru sa jednim kandidatom. To je bila i odluka Podvijeća, međutim Vijeće kao vrhovni autoritet je imalo drugačiji stav. Donesena je odluka da se u završnu proceduru ide sa jednim kandidatom i taj je kandidat dobio podršku Vijeća izrazitom većinom“, kazao je Lagumdžija na dan kada je Kajganić imenovan u oktobru 2022. godine.

Ni toplo ni hladno, tako je Lagumdžija radio, mišljenje o svemu je teško sam formirao, bez šapata iz Ambasade SAD-a, a što dokazuje i poništeni konkurs za nosioce pravosudnih funkcija u Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH kolokvijalno nazvano USKOK.

A, u prilog rada VSTV-a i Lagumdžije valja staviti i ocjenu Evropske komisije iz 2023. godine. Visoko sudsko i tužilačko vijeće tada je zasigurno dobilo najlošiju ocjenu.

Naveli su da se VSTV i dalje bori da povrati povjerenje javnosti, uključujući i stručnu zajednicu, “jer je nastavilo da donosi nedosljedne i neadekvatno obrazložene odluke o odlukama o imenovanju”.

- VSTV mora pojačati svoju nadzornu ulogu i preuzeti odgovornost za suštinske reforme. Očekuju se opipljiviji rezultati, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i nepotizma u pravosuđu. VSTV bi trebao povećati vlastitu odgovornost pružanjem temeljnog i transparentnog obrazloženja svojih konačnih odluka, posebno o imenovanjima, u skladu sa evropskim standardima – kaže se u ovom izvještaju.

Ali nakon što su pristali imenovati Kajganića kao jedinog kandidata za ovu važnu poziciju, bilo je jasno da će nakon toga nastaviti po starom.

Posebno će Lagumdžija ostati upamćen po tome što je u njegovom mandatu, kojeg neće moći obnoviti, na snazi pokušaj etničkog balansa u procesuiranju ratnih zločina pred bosanskohercegovačkim pravosuđem. I OSCE je u svojim izvještajima kao problem kod procesuiranja ratnih zločina iz devedesetih upravo naveo loše istrage bh. pravosuđa u vezi ratnih zločina te namjerno usmjeravanje na krivi trag.

Ostat će Lagumdžija upamćen kao osoba u čijem je mandatu podignuta i potvrđena optužnica u slučaju 'Dobrovoljačka'. Slučaj koji je okončan u Hagu, ali su ga Kajganić i ostali u pokušaju revizionizma oživjeli, ne bi li izvojevali presudu kojom će ukaljati časnu odbranu države Bosne i Hercegovine.

A, ukoliko članovi VSTV smatraju da 'to nije njihov posao', neka ponovo pročitaju izvještaj Evropske komisije koja ističe da VSTV mora pojačati svoju nadzornu ulogu.

Nije da nisu upoznati i nije da im se nije pisalo i to u više navrata o neprihvatljivom, jednostranom, revizionističkom, ali i nezakonitom, povrh svega nepravičnom, djelovanju struktura koje su ukorijenjene i instalirane u državnim pravosudnim institucijama.

Za takve nema druga karakterizaciju do „UZP“ usmjeren na izjednačavanje žrtve i agresora tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 90-ih godina, te ispisivanje neke nove historije kroz podizanje optužnica od strane Tužilaštva BiH za ratne zločine protiv branilaca Bosne i Hercegovine i Sarajeva, kao i kroz potvrđivanje takvih optužnica od strane pojedinaca u Sudu BiH, očito bez obzira na sam ishod višegodišnjeg postupka.

Jer cilj se postiže samim podizanjem i potvrđivanjem optužnice. Historija se već mijenja i pitanje je da li će iko od optuženih, teško bolesnih osoba već u trećoj životnoj dobi, doživjeti uopće prvostepeno okončanje postupka, a kamo li pravosnažnost presude.

Ništa ovo Lagumdžiju nije doticalo, dok su ga usputno razne afere 'šamarale' u stolici predsjednika VSTV-a.

I za kraj treba podsjetiti na izjavu Lagumdžije koji je kazao da 'misli da javnost o radu pravosuđa treba znati sve'.

Očito je da na kraju ne znamo ništa, ali nam je sve jasno. Živimo u sistemu selektivne pravde, montiranih optužnica, manjku borbe protiv korupcije, nepotizma i procesuiranjima po političkoj liniji – kad kome zatreba.