Nova Evropska komisija - stara politika prema Rusiji i još jedna prilika za Balkan

Piše: Armin Sijamić

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 17. septembra predstavila sastav tog tijela za narednih pet godina. Radi se o listi od 26 kandidata za određene resore, a koje će u konačnici Evropski parlament, nakon saslušanja, odbiti ili prihvatiti. Očekuje se da će par njih biti zamijenjeno, ali niko ne sumnja da će oni odabrani za najvažnije resore dobiti podršku. Dio njih će biti zadužen i za dio svijeta u kojem živimo, na direktan ili indirektan način.

Građani Evropske unije su od 6. do 9. juna birali novi saziv Evropskog parlamenta. Svi strahovi, vještački napuhani, da će ekstremni desničari dobiti većinu u parlamentu i potom oblikovati Evropsku komisiju pali su u vodu. Ništa se radikalno nije promijenilo nakon izbora, jer su glavne poluge dobili oni koji su ih držali, a i Von der Leyen je zadržala svoju poziciju.

http://nap.ba/qpost/352914

Desničarske stranke okupljaju pristalice i protivnike na izborima za Evropski parlament

Piše: Armin SijamićGrađani Evropske unije od 6. do 9. juna na izborima će birati novi saziv Evropskog parlamenta. Iako je mnogo pitanja koja zanimaju građane i koja se razlikuju od države do države, glavno pitanje koje se nameće javnosti jest

Jačanje krajnje desnice u Italiji, kasnije „ispeglano“ kroz neku vrstu prihvatljive desnice u namjeri da se politika premijerke Giorgije Meloni promijeni, u novoj Evropskoj komisiji oslikava se u predloženom izvršnom potpredsjedniku tog tijela, jednog od njih šest. Saradnik premijerke Rafaelle Fitto uz potpredsjedničku funkciju dobio je i resor za kohezije i reforme, što je pozicija koja se preklapa sa svakim resorom u kome bi želio vršiti promjene.

Ostali „problematični“ članovi evropskog kluba, poput Slovačke i Mađarske, dobili su trgovinu i brigu za životinje. Našoj javnosti poznati Oliver Varhelyi, koji je u prethodnom mandatu bio zadužen za proširenje Evropske unije i koji na tom poslu nije imao gotovo nikakvog uspjeha, narednih pet godina trebao bi se brinuti za zdravlje i dobrobit životinja unutar Unije.

Rusija i migracije

Evropska komisija će nastaviti dosadašnji kurs, ali sa nekim novim politikama i komesarima. Novi komesari to obećavaju, ako je suditi prema njihovim biografijama. Uz Von der Leyen najvažniju funkciju obavljaće bivša estonska premijerka Kaja Kallas. Njoj je pripao resor vanjskih poslova i sigurnosti. Poznata po oštroj politici prema Rusiji i kao zagovornica pomoći Ukrajini, garancija je Kijevu i Washingtonu da će EU ostati na sadašnjim pozicijama prema ratu na istoku Evrope.

Baltički blok u Komisiji pojačao je i bivši litvanski premijer Andrius Kubilius kome je povjerena odbrana. Također poznat kao protivnik Kremlja, Kubilius će imati zadatak da gradi evropsku vojsku i jača mehanizme odbrane unutar novoosnovanog resora. Tu je i bivši latvijski premijer Valdis Dombrovskis u resoru ekonomije. Iz centralne Evrope, iz Poljske kao jedine zemlje Unije sa kojom je Baltik kopneno povezan, dolazi Piotr Serafin kome je će biti povjeren budžet.

Imenovanje Kallas, Kubiliusa, Dombrovskisa i Serafina ukazuje da se evropska politika prema Rusiji neće mijenjati, jer svi oni dolaze iz država koje su snažno stale iza Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji. Tako će Kremlj protiv sebe imati grupu ljudi koji su živjeli u bivšem SSSR-u, ili u istočnom lageru u slučaju Poljske, i koji imaju iskustvo ruske dominacije.

Ondje gdje bi će biti promjene evropske politike su resori migracija i unutrašnjih poslova. Prijedlog Von der Leyen je austrijski ministar finansija Magnus Brunner iz konzervativne Austrijske narodne stranke. Sadašnja austrijska vlada našla se na udaru kritika da krši evropske propise zatvaranjem granica i da evropskim novcem želi dizati ograde u borbi protiv ilegalnih migracija. Brunner na čelu ovog resora najava je dugočekivane promjene politike Brisela prema migracijama.

http://nap.ba/qpost/317919

Najavljuje li Zapad kraj otvorenih vrata za migrante?

Piše: Armin SijamićPosljednjih sedmica u više država Zapada došlo je do značajnih promjena u tretiranju migracija, odnosno pristupu „otvorenih vrata“ gdje granice gotovo ne postoje. Čak i najveći zagovornici „granica bez granica“ posu

Evropska unija, proširenje i „Zapadni Balkan“

Na koncu, važna oblast za dio svijeta u kome živimo jeste i resor zadužen za proširenje Evropske unije. Prema medijskim izvještajima, Ukrajina, Gruzija i Moldavija su očekivale da će taj resor pripasti nekome iz pomenutog bivšeg istočnog bloka. Ali to se nije desilo. Von der Leyen je tu poziciju povjerila Marti Kos, diplomatkinji iz Slovenije.

Tako će se tzv. „Zapadnim Balkanom“ još jednom baviti osoba koja „poznaje ovaj region“, koji je u Briselu nazvan onako kako ga niti jedan njegov stanovnik ne zove, ili barem nije zvao dvadesetak godina unazad. Istočnog, južnog i sjevernog Balkana u tom kontekstu nema, a geografi u zapadni dio balkanskog poluostrva ne bi uvrstili sve države na koje se termin odnosi.

Mediji u regionu su s odobrenjem dočekali imenovanje Marte Kos, ističući njenu impresivnu biografiju u diplomatiji i niko ne sumnja u njene dobre namjere prema državama bivše Jugoslavije. Neki su istakli njenu nultu toleranciju na korupciju i zalaganje za vladavinu prava, a što će po svemu sudeći biti velika prepreka u dijalogu sa onima s kojima će pregovarati.

Ali to nije najveći problem koji bi Kos mogla imati. Više od deceniju neke od ključnih pozicija u ovom dijelu svijeta pripadaju ljudima koje bi Kaja Kallas u najmanju ruku stavila pod sankcije. Proruski akteri još uvijek zauzimaju važne pozicije i dijelu Zapada to ne smeta.


Marta Kos

Ovih dana kada se navršava godišnjica terorističkog napada u Banjskoj, i dok zvanični Beograd šuti o napadu na policiju Kosova, i kada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iz Ujedinjenih nacija imenuje navodne zavjerenike protiv njegove zemlje, u Srbiji se govori o postavljanju spomenika Dragoljubu Mihailoviću, zločincu i saradniku nacističke Njemačke. To je moguće jer dio Zapada, uključujući dio Evropske unije, daje bezrezervnu podršku Vučiću u namjeri da Srbiju odvoji od Rusije. U Crnoj Gori na čelu parlamenta je četnički vojvoda Andrija Mandić, blizak Vučiću i podržan glasovima „prozapadnih“ stranaka, a suverenitetu Bosne i Hercegovine prijeti se tzv. srpskim svetom, dok se dio snaga protivi izvršavanju presuda međunarodnih sudova.

http://nap.ba/qpost/360622/Nova-crnogorska-vlada-je-nastavak-pretvaranja-regiona-u-koloniju-u-kojoj-ne-vae-evropska-pravila

Nova crnogorska vlada je nastavak pretvaranja regiona u koloniju u kojoj ne važe evropska pravila

Piše: Armin SijamićDio javnosti u regionu bio je šokiran odlukom Bošnjačke stranke (BS) da uđe u novu crnogorsku vladu sa srpskim stranakama, koje od svojih nacionalističkih politika ne žele odustati. Jedan dio javnosti to je podržao, razumi

Ipak, imenovanje Marte Kos može biti pozitivno barem za onaj dio snaga, društvenih i političkih, koje žele članstvo u Evropskoj uniji i koji ne žele da „vagaju“ između Vladimira Putina i Brisela. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što će se jasno vidjeti ko (ne)želi da se ovaj dio Evrope pridruži ili primakne Evropskoj uniji. To bi bio dobar povod da se Kos i Kallas zajedno pozabave dijelom svijeta u koji Brisel šalje milijarde eura pomoći i kredita i čiji dio na koncu završi u rukama proruskih i antizapadnih snaga.