Članak

BORBA ZA SVJETSKI TOP 100

Šest bh. destinacija u glavnom gradu Estonije u oktobru predstavlja BiH na najvećem sajmu turizma na svijetu

Šest bosanskohercegovačkih destinacija u oktobru će u glavnom gradu Estonije imati priliku u pozitivnom svjetlu predstaviti Bosnu i Hercegovinu na najvećem sajmu turizma na svijetu pod nazivom "Green Destinations 2023".

Foto: Patria

Piše: Delvin Kovač

Šest bosanskohercegovačkih destinacija u oktobru će u glavnom gradu Estonije imati priliku u pozitivnom svjetlu predstaviti Bosnu i Hercegovinu na najvećem sajmu turizma na svijetu pod nazivom "Green Destinations 2023".

Bosanska Krupa, Bosanski Šamac, Nacionalni park "Kozara", Spomenik prirode "Skakavac", Konjic i Trebinje krenuli su u dugotrajni proces zelene certifikacije, izdvojivši se na taj način kao sredine s najvećim potencijalom za zeleni turizam u Bosni i Hercegovini.

Ispunivši prvih 15 od ukupno 87 kriterija neophodnih za dobijanje "zelenog certifikata", što je za svaku od destinacija i krajnji cilj, pobrojane bh. zelene lokalne zajednice stekle su pravo apliciranja za Top 100 najboljih destinacija u svijetu. I u tom pogledu će se sa svojim pozitivnim pričama o održivosti turizma i potencijalima kojima raspolažu predstaviti na takmičenju koje će u sklopu sajma u Tallinnu biti održano od 8. do 10. oktobra ove godine.

Svakako da bi to bio veliki uspjeh za bilo koju od bh. lokalnih sredina, ali ne i iznenađenje jer je Trebinje na prošlogodišnjem sajmu u Berlinu ostvarilo veliki uspjeh, ulaskom u Top 100 i pobjedom u jednoj od kategorija.

Foto: Patria

Prethodnih dana Konjic je bio domaćin edukativne radionice o temi održivog turizma u Bosni i Hercegovini, kojoj je prisustvovalo 15 medijskih ekipa iz naše zemlje i jedna iz susjedstva (RTCG). Primarni cilj skupa bio je promocija navedenih destinacija koje su odlučile raditi na ispunjavanju kriterija za sticanje "zelenog certifikata".

Također su predstavljeni potencijali Mostara i Žepča (uključujući Zavidoviće i Maglaj), koji međutim još nisu krenuli u proces zelene certifikacije, ali su se posvetili razvoju upravljanja destinacijama - u Mostaru su se bavili digitalnim nomadima, dok su Žepče, Zavidovići i Maglaj radili na uspostavljanju funkcionalnog modela za te tri lokalne zajednice.

Workshop u Konjicu upriličen je u okviru projekta "EU4BusinessRecovery", koji sufinansiraju EU i Vlada SR Njemačke, s ciljem pružanja podrške BiH u ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.

Projekat vrijedan 13,7 miliona eura implementira GIZ, a fokusiran je na izvozno orijentisani i turistički sektor, te podstiče otvaranje novih radnih mjesta, rast i razvoj preduzeća, čime Bosna i Hercegovina postaje konkurentnija na tržištu Evropske unije.

Menadžerica projekta u GIZ-u Danija Krieg pojasnila je da GIZ podržava sektore turizma i izvozno orijentisane sektore, a podrška ide u smjeru povećanja radnih mjesta i konkurentnosti na tržištu Evropske unije.

- Podrška se sve više fokusira na zelenu ekonomiju, digitalizaciju i održivi turizam. Održivog turizma ne može biti sve dok se ne uključe svi akteri, a to su vlasti, lokalne zajednice i stanovništvo - poručila je Krieg.

Jedan od predavača na edukativnoj radionici bio je i projektni koordinator u kompaniji Green Visions Thierry Joubert, koji je pojasnio da su Bosanska Krupa, Bosanski Šamac, Nacionalni park "Kozara", Spomenik prirode "Skakavac" Sarajevo, Konjic i Trebinje krenuli sa ispunjavanjem prvih 15, a plan je da u naredne dvije-tri godine rade na ispunjavanju svih 87 kriterija koje je potrebno ostvariti kako bi stekli uslove za "zeleni certifikat".

- Drago mi je da su ove destinacije odabrane jer su različite, ali svaka od njih ima želju da na jedan odgovoran način razvija svoje turističke potencijale - dodao je Joubert.

Ovom prilikom istaknuto je kako veliku važnost u promovisanju ovih destinacija imaju i mediji, koji svojim izvještavanjem doprinose razvoju svijesti o važnosti, značaju očuvanja prirode i kulturne baštine, te podižu nivo turističke kulture koja doprinosi boljitku prvenstveno lokalne zajednice, a samim tim i cijelog društva.

Ermin Smajlović, savjetnik za turizam pri GIZ-u, kaže da Bosna i Hercegovina ima fantastične turističke potencijale, ali se nažalost na poprilično neadektavan način odnosimo prema njima.

- Mi u GIZ-u, u okviru projekta "EU4BusinessRecovery" nastojimo promovisati odgovornost prema turizmu i njegovoj održivosti. Tako smo podržali šest različitih destinacija da zadovolje kriterijume jednog internacionalnog standarda koji se zove "Green Destinations". I one su imale priliku da se upoznaju, uče i vide kako se to u svijetu radi.

Foto: Patria

A mogu u isto vrijeme reći i da smo u tom smislu dosta konkurentni svjetskim destinacijama. Nisu to neki veliki koraci, bitno je da malim koracima krenemo u ovaj proces - govori Smajlović.

Kaže kako se nada da će u oktobru u Estoniji neke od naših šest destinacija uspjeti izboriti Top 100, a zašto ne - možda čak u nekoj od kategorija i pobijediti.

- Prošle godine imali smo pozitivan primjer Trebinja koje, ne samo da je ušlo u Top 100, već je i u kategoriji koja se odnosi na održivost destinacije sa svojom pričom "Hercegovačka kuća" odnijelo pobjedu.

Trebinje već uzima primat, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na regionalnom nivou, kao prva destinacija koja zaista radi konkretne korake ka održivosti. Stoga vjerujem da ulazak u ovo takmičenje našim lokalnim sredinama može samo dati veliki podstrek da nastave u još jačem ritmu - dodaje Smajlović.

Nakon radionice predstavnici medija imali su priliku obići osam spomenutih lokacija i na licu se mjesta u razgovoru sa svojim domaćinima uvjeriti na koji to zapravo oni način razvijaju lokalni turizam i kakvom turističkom ponudom raspolažu.

Ekipa Novinske agencije Patria žrijebanjem je za destinaciju dobila Nacionalni park "Kozara", a reportažu o našoj posjeti lokaciji na kojoj je snimljen legendarni partizanski film Veljka Bulajića "Bitka na Kozari" donosimo vam u narednim danima.

#BosanskaGradiška #BosanskaKrupa #Estonija #Konjic #maglaj #Mostar #nacionalniparkkozara #tallinn #Trebinje #Turizam #Zavidovići #žepče #Ekonomija