Sprema li se ambijent za teroristički napad i u BiH?

Piše: A. Čorbo-Zećo

Sada kada su teroristički napadi u Parizu i u Beču stavili metu na čelo evropskim muslimanima, moguće je očekivati da se vrag iz boce pusti i na teritoriji Bosni i Hercegovini, s ciljem diskreditacije bosanskih muslimana.

HDZ-ova nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor prošle je nedjelje već dala naslutiti šta misli o bosanskim muslimanima i na koju kartu će igrati u vrijeme kada je talas islamofobije zahvatio evropski kontinent: „... HNS BiH pruža punu potporu predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu u borbi protiv islamskog terorizma. Hrvati Bosne i Hercegovine osjetili su posljedice ekstremnog islamističkog djelovanja tijekom rata u BiH 1992-1995, a naročito kroz teroristički napad autobombom u Mostaru 1997, ubojstva hrvatskih policajaca u Središnjoj Bosni, te ubojstvom članova katoličke obitelji Anđelić na Badnjak 2002".

Stavljanje mete na čelo bosanskim muslimanima zbog grijeha onih na čije postupke bosanski muslimani niti utječu niti pokazuju ambicije utjecati, nije pojava novijeg datuma u Bosni i Hercegovini.

Srpska agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu devedesetih od samog početka se pokušala opravdati borbom protiv muslimanskog fundamentalizma i islamskog ekstremizma kao prijetnje kršćanskoj Evropi. Pri tome se namjerno zamagljuje istina da islam kao religija zabranjuje bilo koju vrstu ekstremizma i ubijanje nedužnih ljudi... Islamski vjerski čelnici su jednoglasno složni da (samoubilački) teroristički napadi više štete samim muslimanima nego onim protiv koji se ekstremisti navodno bore. 

Pod krinkom borbe protiv islamskog fanatizma počinjen je genocid u Srebrenici. U samo nekoliko dana jula u Srebrenici, na istoku Bosne, je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Pod krinkom borbe protiv islamskog fanatizma otvarani su logori u kojima su bosanski muslimani zatvarani, mučeni i ubijeni. Tokom rata u BiH na hiljade žena je silovano, prema izvještajima brojnih domaćih i međunarodnih organizacija. 

Od srpske strane istu propagandu posljednjih godina je preuzala i susjedna Hrvatska. Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović više puta je govorila o Bosni i Hercegovini kao leglu terorističkih kampova, tik uz granicu Evropske unije. Ona je 2016. tvrdila da je susjedna zemlja "leglo terorizma" i da u njoj živi 10.000 radikaliziranih osoba, koje su sigurnosni rizik po regiju. Prilikom susreta s izraelskim kolegom Reuvenom Rivlinom rekla je, prema pisanju The Jerusalem Posta, da je Bosna i Hercegovina nestabilna i da je pod kontrolom militantnog islama. 

Sigurnosno obavještajna agencija susjednih Hrvatske nakon toga je optužena da su Bosni i Hercegovini pokušale podmetnuti terorizam, kako bi se opravdale tvrdnje predsjednice Grabar-Kitarović.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić optužio je Hrvatsku, odnosno SOA-u da je pokušala vrbovati pripadnike selefijskog pokreta u BiH za krijumčarenje oružja u BiH.
Bečki dnevnik Der Standard tada je primjetio da predsjednica Hrvatske, koja se tada borila za reizbor na čelo Hrvatske, nade polaže u islamofobnu kampanju. "Gdje god može, ne govori o vlastitoj zemlji, već o susjedima. Mnogi hrvatski političari imaju fiks-ideju da se trebaju miješati u stvari Bosne i Hercegovine ", naveo je list.

Srbiji i Hrvatskoj očajnički treba promjena međunarodnog pogleda o ratu u Bosni i Hercegovini, okončan prije 25 godina mirovnim sporazumom u Daytonu, SAD. Političari i vojni čelnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su prvi i jedini koji su osuđeni za genocid na tlu Evrope, od drugog svjetskog rata do danas, dakle, u posljednjih 75 godina. Pred UN-ovim Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu Hrvatska je također osuđena za međunarodni zločinački pothvat zbog učešća njenih jedinica tokom rata u BiH.

Okretanjem Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja protiv svojih saveznika, bosanskih muslimana i multietničke Bosne i Hercegovine, zasigurno bi se stvorio pogodniji ambijent za historijski revizionizam. Pripisivanje tereta terorizma bosanskim muslimanima sigurno može pomoći u tome.

Mogu li se Bošnjaci odbraniti od potencijalnih podmetnutih terorističkih napada? U ovom trenutku teško. Čelnik bosanskohercegovačke Obavještajno-sigurnosno službe Osman Mehmedbašić trenutno je okupiran vlastitim problemima zbog sudskog procesa koji se vodi protiv njega. Optužen je da je zloupotrijebio položaj, a istražuje se i falsificiranje fakultetske diplome.

Sud BiH je krajem oktobra potvrdio optužnicu Državnog tužilaštva protiv Mehmedagića. Uprkos tome, Mehmedagić niti jednom dosad nije pokazao da namjerava tu poziciju prepustiti nekom drugom.

Lider vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović također je okupiran vlastitim problemima – nekoliko sedmica pred lokalne izbore 15. novembra stranku su, pod optužbom da više ne žele biti dio korumpirane političke elite, napustili neki od ključnih ljudi, poput federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare.