Američki izbori: Pobjeda demokrata i podjele među republikancima

Piše: Armin Sijamić

Konačan rezultat glasanja za 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 od 100 mjesta u Senatu još uvijek nisu konačni, ali postoje jasni pokazatelji da će donji dom pripasti republikancima,
a gornji dom će ostati pod kontrolom demokrata. Ovakav razvoj situacije rijetku su predviđali, što dokazuje podatak da je ovo najmanji gubitak mjesta za demokrate u Predstavničkom domu
u prvom predsjedničkom mandatu u zadnjih 40 godina. Čini se da je Joseph Biden položio test popularnosti i stvorio neočekivane probleme rivalima.

Čuveni američki reditelj Michael Moore prije mjesec dana, uprkos predviđanjima većine analitičara i anketara u Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdio je da će na prošlosedmičnim izborima demokrate odnijeti ubjedljivu pobjedu u trci za Senat i manje ubjedljivu, ali ipak pobjedu, i u trci za Predstavnički dom. Moore je svoju sposobnost predviđanja političkih događaja u svojoj zemlji pokazao i 2016. godine kada je, uprkos većini anketa i predviđanja analitičara i medija, tvrdio da će Donald Trump pobjediti Hillary Clinton.

Pet razloga koji je tada naveo u prilog svojoj tezi da će Trump pobjediti pokazali su se kao odlučujući faktor za Trumpovu pobjedu. Moore je i ovaj put naveo nekoliko razloga zašto bi demokrate trebale pobjediti. Između ostalog, Moore je prošli mjesec tvrdio da će izlaznost birača biti velika, da će se desiti pobuna radničke klase, manjina, ljevičara i liberala, da republikanci imaju najradikalnije kandidate ikada i da će odluka Vrhovnog suda da ukine pravo na pobačaj dovesti do masovnog glasanja žena.

I ovaj put Moore je za razliku od većine drugih bio upravu, ali je i napravio nekoliko promašaja u predviđanju uzroka pobjeda demokrata. Odatle je i zaključak koji je izveo – da će demokrate ubjedljivo pobjediti, pogrešna ali suštinski tačna zbog precizno opisanih razloga koji će tjerati Amerikance na otpor republikanskim politikama u godinama koje slijede.

Faktor kome Moore ovaj put nije posvetio preveliku pažnju bio je upravo Trump koji je poremetio republikanske redove, napravio podjelu unutar te stranke i svojim istupima podsjetio dio Amerikanaca da ipak može biti gore nego što jeste u trenucima inflacije i ekonomske krize.

Trumpov odabir

Bivši američki predsjednik Trump malo drži do ustaljenih normi republikanske i američke politike. Bolji dokaz tome ne može biti nego činjenica da je u ključne tri države (Georgija, Nevada i Pennsylvania) na ovim izborima nametnuo svoje kandidate i niti jedan do njih nije pobjedio. U Georgiji, u kojoj se glasovi još broje i u kojoj će izbori biti najvjerovatnije ponovljeni narednog mjeseca, njegov kandidat Herschel Walker obraćao se konzervativoj Americi, koja na visoko mjesto na listi prioriteta stavlja porodicu i kršćanske vrijednosti. Ovaj bivši NFL igrač je sve osim ono što bi konzervativci željeli.

Američki mediji su „prekopali“ biografiju ovoga bivšeg sportiste i utvrdili da je terećen za porodično nasilje, da je platio abortus ženama sa kojima je bio u vezi, a sin ga je se gotovo odrekao na društvenim mrežama tvrdeći da njegov otac nikada nije bio kući. Tokom kampanje republikanac Herschel Walker bio je protiv prava na abortus. Zatim, u Pennsylvaniji Trump je tipovao na Mehmeta Oza, poznatu televizijsku zvijezdu. Oz nije stanovnik ove države, već je tamo imao registrovanu firmu, što je bilo dovoljno da dobije pravo da se natječe u trci za Senat.

Na nastavak pogrešnih Trumpovih poteza nije se dugo čekalo. Odmah po okončanju izbora okomio se na Rona DeSantisa guvernera Floride i ubjedljivog pobjedika u utrci za Senat. Republikanska zvijezda u usponu dobila je upozorenje od Trumpa da se ne kandiduje na predsjedničkim izborima 2024. godine, poručujući da o njemu „zna više nego bilo ko drugi, sim možda od njegove supruge.“

Ovakva otvorena prijetnja guverneru, koji je postao miljenik miliona Amerikanaca u vremenu rigoroznih odluka za suzbijanje koronavirusa budući da je njegova politika bila suprotna Bidenovoj, sigurno nije naišla na plodno tlo kod republikanskih birača čiji se broj povećao u ovoj saveznoj državi. U konačnici, to bi mogao biti glavni faktor na predsjedničkim izborima, jer podjele koje bi nastale u borbi DeSantisa i Trumpa za predsjedničku nominaciju bile bi dar za rivale. Naime, očekuje se da će i DeSantis i Trump nastojati da uđu u utrku za predsjednika, a ako se to ne desi mogli bi pružiti podršku različitim kandidatima.

Bidenova računica

Biden može biti zadovoljan ishodom izbora. Midterm izbori se obično uzimaju kao test popularnosti predsjedničkih politika i obično na njima pobjedi stranka čiji rival sjedi u Bijeloj kući. Shodno rezultatima, Biden i njegov tim su prošli test. Gubljenje većine u Predstavničkom domu može biti problematično, ali ne i odlučujuće. Naime, u tom domu mnogo puta se desi da izabrani kongresmeni ne glasaju po stranačkim linijama, odnosno da znaju podržati i prijedloge druge strane.

To će značiti da će Biden dodatno morati objašnjavati svoje planove za čiju realizaciju očekuje podršku ovoga tijela, pa je očekivati da će se o nekim pitanjima morati pronaći međustranački konsenzus. Isto tako, Biden bi se mogao suočiti i sa različitim istražnim komisijama koje ovo tijelo može uspostaviti. Republikanci su već najavili da bi predmet istraga mogle biti poslovanje predsjednikovog sina i rad Anthonyja Faucija koji je bio „prvi doktor“ tokom krize sa koronavirusom.

Bidena i njegov tim raduje zadržavanje kontrole nad Senatom. To znači da će on i njegova stranka imati odlučujući uticaj na formiranje vanjske politike najveće svjetske sile. Odatle ne
treba očekivati da će do bitnih promjena doći, ali svakako će se neke politike morati ponovo staviti na stol. Tokom izborne kampanje mnogi su smatrali da će jedno od tih pitanja biti i
Ukrajina, odnosno masivna pomoć koju SAD upućuju ovoj zemlji. Prema dostupnim podacima, Ukrajina je dobila oko 100 milijardi pomoći od drugih država i međunarodnih organizacija, a same SAD su izdvojile oko 45 milijardi. Bidenov tim, ali i republikanci, mogli bi pitati evropske saveznike da se odlučnije uključe u pomoć državi koja je na njihovim granicama i suočava se sa ruskom agresijom.

Takva odluka stoga je pitanje odnosa u samoj SAD i strateške računice, odnosno koliko dugo takve izdatke Washington može podnijeti. Pretpostavka da bi republikanci smanjili pomoć Ukrajini zbog simpatija prema Rusiji je vjerovatno pogrešna. Republikanci decenijama vide Rusiju kao najvećeg američkog protivnika, a Trump je uveo najteže sankcije Rusiji u historiji.

Trump je bio taj koji je zaustavio Sjeverni tok 2 i koji je konstatovao da dok je on bio predsjednik Vladimir Putin nije napao nikoga. Kremlj je vjerovatno računao s tim da je Trump nepredvidiv i da bi njegov odgovor na ruske poteze mogao biti brutalan. Smaknuće iranskog generala Qasema Soleimanija u Iraku, zasipanje vojske i milicija Bashara al-Assada raketama u trenutku dok je, kako je sam Trump rekao, sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom „jeo najbolji dio torte“, samo su dio odgovora bivšeg predsjednika na ponašanje ruskih saveznika.

Ovakav ishod izbora obradovao je demokrate i zbog činjenice da je sada vidljiv rascjep između jezgra republikanaca i Trumpovih pristalica. Zatim, da su Trump i drugi republikanski kandidati mobilisali liberale, manjine, radnike i žene koje su u rekordnom broju izašle na američke izbore da bi glasale protiv njih. Imajući ovo u vidu predsjednički izbori 2024. godine mogli bi biti prilika za Bidenov reizbor i nastavak vladavine demokrata.

Ukoliko se ovi trendovi nastave onda bi se moglo govoriti i o velikoj krizi u redovima republikanaca koje Trump i njegovi miljenici teško mogu otkloniti. Stranačko jedinstvo potrebno je republikancima više nego ikad, a novi izbori su za dvije godine. Uz to, pitanje je i kvaliteta politika koje republikanci nude biračima. Republikanski senator Josh Hawley je to jasno iskazao. Na Twitteru je napisao da je stara republikanska stranka „mrtva“ i da je „vrijeme da je pokopamo“ te zaključio da je potrebno „izgraditi nešto drugo.“