Bidenov govor o stanju nacije: Završimo posao ili napravimo Ameriku ponovo velikom

Piše: Armin Sijamić 

Američki predsjednik Joseph Biden održao je svoj drugi govor o stanju nacije. Za 73 minuta obraćanja, koje je mnogo puta bilo prekidano aplauzom i ponekim negodovanjem republikanaca, Biden je govorio o brojnim temama koje tište Amerikance, a kratko se osvrnuo i na rat u Ukrajini i na odnos prema Kini. U odnosu prema Rusiji i Kini nije najavio promjene dosadašnje politike, ali potezi koji namjerava povući na unutrašnjem planu mogli bi imati posljedice na čitav svijet.

„Završimo posao“, desetak puta u svom govoru ponovio je Biden, što bi vjerovatno mogla postati politička parola u vremenu koje slijedi. Govor o stanju nacije prava je prilika da se pošalju poruke
ljudima širom SAD koji u velikom broju prate obraćanja predsjednika. Procjenjuje se da je prošle godine 38 miliona Amerikanaca gledalo Bidena u njegovom prvom govoru o stanju nacije. Ako se tome dodaju oni koji će obraćanje gledati i slušati preko drugih medija, onda je jasno da se Biden obraćao raznolikoj publici. Zato je Biden otvorio mnoge teme koje interesuju Amerikance, poput
stanja u ekonomiji, cijeni lijekova i stanja u zdravstvu, reformi policije, pooštravanju propisa o nošenju oružja, migrantima, inflaciji, cijeni energenata i hrane, borbi protiv COVID-19, školstvu, pravima LGBT+ osoba, porezima i uslovima rada, stanja američki vojnih veterana...

Samo obraćanje bilo je u pomirljivom tonu prema republikancima, pozivajući ih na zajednički rad i izražavajući im zahvalnost na zakonima koje su zajedno donijeli u Kongresu. Onda kada bi kritikovao republikance uvijek bi isticao da se radi o manjoj grupi unutar njihovih redova. Ipak, energičan nastup nije izostao, a osamdesetogodišnji predsjednik govorio je sa jasnim tezama, poručujući da je krajnji cilj njegove politike ponovno uspostavljanje i jačanje srednje klase kao „srži“ te države.

Ako se zanemari činjenica da je govor pripreman pažljivo i s ciljem da se od samog čina obraćanja američkog predsjednika napravi predstava na američki način, poput komuniciranja sa „običnim
ljudima“ u zgradi koje je pozvao predsjednik i tako im izrazio zahvalnost za njihovu borbu za sebe i svoju porodicu, Biden je ipak poslao važne poruke koje bi mogle imati dalekosežne posljedice za tamošnje društvo, ali i i za ostatak svijeta u manjoj ili većoj mjeri.

Vlada ulaže u američke radnike i američke kompanije

Biden se u svom govoru hvalio rekordnom niskom nezaposlenošću u SAD, rekordnim brojem otvorenih radnih mjesta i brojem pokrenutih malih obrta širom zemlje (deset miliona), ali to ipak nije bila najvažnija poruka koju je Biden uputio Amerikancima i svijetu. On je najavio velike infrastrukturne projekte koje će finansirati američka vlada, a materijal koji će biti utrošen mora biti proizveden u SAD. Ovo favorizovanje domaćih kompanija možda će kršiti međunarodne sporazume koje je potpisala ta zemlja, ali ako se provedu i u izmijenjenom obliku njihov uticaj na ekonomske prilike u svijetu mogao bi biti ogroman. Naime, korištenjem samo američkih kompanija za domaće potrebe, a u ovom slučaju u projektima koji vrijede milijarde dolara, moglo bi dovesti do poremećaja na tržištu u drugim zemljama.

Biden je poručio da želi da vidi američke kompanije kako proizvode kod kuće i za to im je, očigledno, spreman dati značajnu pomoć. Sličnu ideju imao je i bivši predsjednik Donald Trump koji je prijetio sankcijama kompanijama ako proizvodnju ne prenesu nazad u SAD. To govori da se u toj zemlji razvija novi pristup u ekonomiji i napušta dosadašnji koncept liberalne ekonomije u kome kompanije manje-više rade šta žele i idu kuda hoće. Sličnost ideja Trumpa i Bidena, republikanaca i demokrata, upućuju da se u SAD razmišlja o novom ekonomskim, a onda i nužno političkom, konceptu kome bi mogli svjedočiti narednih godina i decenija.

Biden se posebno ovrsnuo na proizvodnju čipova, na te male uređaje koji „pokreću sve“ kako je istakao. Biden je rekao da su čipovi američko otkriće te da je ta zemlja nekad proizvodila 40 posto svih svjetskih čipova, a danas samo 10 posto. Kada su se zatvorile fabrike čipova u drugim zemljama zbog koronavirusa ispaštale su američke kompanije, rekao je Biden i podsjetio da današnji automobil ima „tri hiljade čipova“. „To se više ne smije ponoviti“, dodao je. Izrazio je zadovoljstvo što se tim slaži u republikanci i najavio da će u budućnosti SAD proizvoditi čipove te
najavio otvaranje fabrika širom zemlje. U sklopu samo jedne investicije u proizvodnji čipova biće uloženo 300 milijardi dolara, a u nekim fabrikama prosječna plata će biti 130 hiljada dolara godišnje, čak i za one koji nemaju završen fakultet.

U nastavku govora, osvrćući se na odnose sa Kinom, potcrtao da im više neće dozvoliti krađu intelektualnog vlasništva, a u kombinaciji sa povlačenjem američkih kompanija iz te zemlje, Kina
bi se mogla suočiti sa strašnim problemima i izgubiti korak za SAD u tehnološkom razvoju. Kontrola na proizvodnji čipova, u vremenu kada tehnologija preuzima veliki broj poslova, jedna
je od najvažnijih bitaka koju vode SAD i Kina. Nedavno je bivši američki sekretar Henry Kissinger izjavio da će umjetna inteligencija promijeniti svijet kao niti jedno drugo otkriće u historiji čovječanstva. Djeluje kao anegdotalna, ali pokazuje svu moć onoga koji proizvodi čipove, CNN-ova priča iz maja prošle godine kada su Čečeni sa jedne farme u Ukrajini ukrali moderne
američke traktore John Deere i odvukli ih u Rusiju. Nakon stotina pređenih kilometara mogli su zaključiti da su traktori neupotrebljivi, jer su ih iz SAD „zaključali“ i faktički onesposobili za rad.

Biden je obećao i reformu obrazovanja, ističući da „dvanaest godina škole nije dovoljno“ i da se moraju napraviti drugačiji školski programi prilagođeni današnjem i budućem vremenu.

Trump u dvije minute: Idemo u Treći svjetski rat

Po završetku Bidenovog govora, dok se sala Predstavničkog doma Kongresa praznila, Trumpov tim je na Twitteru objavio dvominutni video o „stvarnom stanju nacije“ u kome bivši predsjednik iznosi niz optužbi na račun sadašnjeg. Vjerovatno se radi o unaprijed snimljenom govoru. Za dvije godine Bidenove vlasti, kaže Trump, „milioni ilegalnih migranata iz 160 različitih zemalja ušlo je preko naše južne granice“, što je omogućilo milijarde dolara zarade za narkokartele koji prodaju „otrov“ za narod i djecu u SAD. „Divlje ubice, silovatelji i nasilni kriminalci puštaju se iz zatvora kako bi nastavili svoj val zločina", rekao je Trump. Zatim je dodao da je nasilje u zemlji na rekordnom nivou, a da su „radikalni demokrati“ potrošili trilione dolara i izazvali inflaciju.

Zatim je optužio Bidena za „političke progone oponenata“, dodajući da je i on sam žrtva, dok njegova administracija „vodi rat protiv slobode govora“ i pokušava da „indoktrinira i osakati“ američku djecu. Rekao je da Biden vodi SAD u Treći svjetski rat i da je „najkorumpiraniji predsjednik u historiji“ te zemlje. Na kraju je poručio da će sve te Bidenove greške popraviti i da je to „dobra vijest“, jer on je ponovo u trci za američkog predsjednika te da će završiti posao pravljenja Amerike ponovo velikom.

Najava predsjedničkih izbora

Bidenov i Trumpov nastup ukazuju da SAD ulaze u početak predizborne kampanje dvije godine prije izbora. Trump je već krenuo u unutarstranačku utrku za nominaciju i najozbiljniji je kandidat u toj utrci. Međutim, Trump se suočava sa različitim sudskim procesima koji bi mogli otežati njegov povratak u Bijelu kuću, čak i dobijanje nominacije od strane republikanaca. Zatim, Trump će imati problema da oko sebe okupi republikanske zvaničnike i glasače, nakon što su njegovi kandidati izgubili na nedavnim izborima za Predstavnički dom i Senat.

Još tada je iz republikanskih redova poručeno da stranka treba reforme i da je Trumpovo angažovanje nanijelo velike štete republikancima. Biden još formalno nije objavio svoju kandidaturu za predsjednika. Za dvije godine, kada se predsjednički izbori budu održavali, imaće 82 godine i to je otežavajuća okolnost za njega i demokrate. Ankete pokazuju da Bidenove godine brinu i vjerne glasače iz redova demokrata i stranka mora odlučiti da li da traži nova lica, ili će stati iza aktuelnog predsjednika.

Međutim, ako je suditi prema sinoćnjim istupima Bidena i Trumpa predizborna utrka demokrata i republikanaca bi mogla biti veoma uslovljena politikama koje će SAD provoditi bez obzira ko sjedi u Bijeloj kući. Trumpov istup je bio oštar i usmjeren na Bidena i dio „radikalnih demokrata“, ali nikako na njegove najvažnije politike od kojih mnoge imaju podršku od strane republikanaca u oba doma Kongresa.