Egipat u nedostatku novca prodaje državnu imovinu zemljama Zaljeva

(Patria) - Egipat, koji je ostao bez dolara, uprkos zajmu Međunarodnog monetarnog fonda za spas od 3 milijarde dolara, nastoji da poveća svoju kasu prodajom državne imovine bogatim zemljama Zaljeva, piše AFP.

Stručnjaci kažu da bi dogovori mogli biti dobri za sve strane, ali za razliku od stare zaljevske velikodušnosti bezuslovne pomoći, novi dogovori će zahtijevati reforme. Kairo se nada da će novčana injekcija popuniti ono što MMF upozorava da je „finansijski nedostatak od oko 17 milijardi dolara u naredne četiri godine“.

Za Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, željne diverzifikacije svojih ekonomija baziranih na nafti i gasu, on pruža brz put za otkup imovine, zemljišta i udjela u državnim preduzećima u sjevernoafričkoj zemlji.

„Ulaganja zaljevskih država u Egipat prošle godine pomogla su da se ublaže neke od neposrednih finansijskih problema s kojima se Egipat susreo, prije nego što je osigurao dodatna sredstva od MMF-a“, rekao je James Swanston, ekonomista za tržišta u razvoju u Capital Economics u Londonu.

„U isto vrijeme, to je omogućilo zaljevskim državama da nastave da imaju sferu utjecaja u regiji“, dodao je.

Za zaljevske zemlje, velika devalvacija egipatske valute i poticaji koje je ponudio predsjednik Abdel Fattah al-Sisi čine kupovinu atraktivnom investicijom. Ali Sisijevi saveznici iz Zaljeva, na čiju se podršku oslonio nakon svrgavanja predsjednika Mohameda Morsija 2013. godine, završili su ispisivanjem blanko čekova i sada zahtijevaju ekonomsku reformu i veću transparentnost.

Za manje od godinu dana, egipatska funta je izgubila polovinu svoje vrijednosti, potaknuvši godišnju inflaciju u zemlji koja zavisi od uvoza na 26,5 posto u januaru. Od 34,2 milijarde dolara u deviznim rezervama Kaira, što je pad od 20 posto u odnosu na februar 2022. godine, oko 28 milijardi dolara su depoziti bogatih saveznika iz Zaljeva. Vanjski dug zemlje se više nego utrostručio u jednoj deceniji na 155 milijardi dolara.

„Zemlji kao što je Egipat treba svake godine budžet sa trilionima dolara. Imamo li taj novac? Ne. Imamo li polovinu? Ne. Imamo li četvrtinu? Ne“, rekao je Sisi u Dubai ove sedmice, ističući važnost „pomoći prijatelja, UAE, Saudijske Arabije i Kuvajta“.

Ali dani bezuslovne pomoći su prošli, upozorio je saudijski ministar finansija Mohammed al-Jaadan.

„Nekoć smo davali direktne grantove i depozite bez obaveza, a mi to mijenjamo“, rekao je Jaadan u Davosu u januaru, objašnjavajući da će kraljevstvo zahtijevati „da vidi reforme“.

Kao dio sporazuma o zajmu MMF-a, Kairo se obavezao da će privatizovati ključnu državnu imovinu, s ciljem povećanja udjela privatnog sektora u ekonomiji sa 30 posto na 65 posto do 2025. godine.

Državni fond Abu Dabija ADQ i Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije „potrošili su oko 3,1 milijardu dolara za stjecanje značajnih manjinskih udjela“ u nekim od „najjačih kompanija“, napisao je Enterprise u decembru. Oni su kupili ključne dionice dva najveća egipatska proizvođača đubriva, 41,5 posto Abu Qir Fertilizers Company i 45 posto MOPCO. ADQ je također najveći privatni dioničar u egipatskoj Međunarodnoj komercijalnoj banci
(CIB), kupivši 17,5 posto udjela za 911,5 miliona dolara. Saudijski fond sada posjeduje 25 posto državne kompanije za digitalna plaćanja eFinance i pregovara o kupovini United Bank of Egypt.

Kako bi podstakao više poslova, Kairo smanjuje svoju ozloglašenu birokratiju, a premijer Mostafa Madbouli ranije ovog mjeseca najavio je prodaju udjela u 32 javna preduzeća.