Schmidt pred Vijećem sigurnosti UN: Stalne blokade i osporavanje bh. institucija vode ka 'tihoj dekonstrukciji' države

(Patria) - Odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je danas Vijeću sigurnosti UN-a 69. izvještaj o provedbi mira u BiH, upozorivši da stalne blokade i osporavanje državnih institucija vode ka "tihoj dekonstrukciji" države.

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a održava u jednom od najnapetijih političkih trenutaka nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, obilježenom najavom Schmidtovog odlaska, blokadama državnih institucija i nastavkom sporova oko budućnosti međunarodnog nadzora u BiH, prenosi N1.

Prije Schmidtovog obraćanja, zamjenica stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Anna Evstigneeva zatražila je njegovo izuzeće, ponovivši stav Moskve da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika.

U izvještaju, koji obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila 2026., Schmidt je naveo da ukupna sigurnosna situacija u BiH ostaje "stabilna, ali krhka".

Naglasio je da stabilizacijska uloga EUFOR-a ostaje važna, posebno u saradnji s Uredom visokog predstavnika (OHR), dok političke krize i sporovi nastavljaju opterećivati funkcionisanje države.

Istovremeno je upozorio da neslaganja oko Dejtonskog mirovnog sporazuma nastavljaju utjecati na institucije BiH i "polako vode njihovoj dekonstrukciji".

Schmidt je naglasio da rukovodstvo bh. entiteta Rs nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uz "sve konfrontativniju političku retoriku" koja, prema izvještaju, otvoreno cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Naveo je da se zastoj državnih institucija koristi kao argument za devoluciju nadležnosti prema nižim nivoima vlasti i za tvrdnje da BiH nije održiva država.

Posebno je izdvojio odbijanje vlasti Rs da imenuju sudije u Ustavni sud BiH, kao i odbacivanje odluka tog suda.

U izvještaju je naveo i da je blokada najvidljivija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje se pravila o kvorumu koriste kao "mehanizam blokade".

Zbog toga, istakao je Schmidt, brojni zakoni usvojeni u Zastupničkom domu čekaju potvrdu u Domu naroda, uključujući i one potrebne za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom i početak pristupnih pregovora.

Schmidt je upozorio da i druge državne institucije trpe politički motivisane opstrukcije koje ih sprječavaju da izvršavaju ustavne i zakonske obaveze.

Također je ocijenio da se budžet institucija BiH godinama koristi kao sredstvo njihovog slabljenja: "Institucije BiH su tokom cijele 2025. bile na privremenom finansiranju, a isti problem nastavljen je i početkom 2026."

Prema izvještaju, budžet državnih institucija više od decenije stagnira uprkos rastu obaveza i inflaciji, dok budžeti entiteta značajno rastu.

Schmidt upozorava da se posljedice posebno osjećaju u sektorima odbrane i sigurnosti. U izvještaju je posebno izdvojio finansijsku kriza BHRT-a.

Schmidt je upozorio i da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa predstavljao još jedan korak u procesu "puzajuće dekonstrukcije institucionalnosti države".

Naveo je i da sadašnji sistem javnog emitiranja, uspostavljen nakon rata kako bi se spriječila zloupotreba medija kakva je postojala početkom devedesetih, pokazuje ozbiljne slabosti.

Osvrnuo se i na prijevremene izbore za predsjednika Republike srpske, održane u novembru 2025. i februaru 2026. godine, nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku.

Podsjetio je da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH poništila rezultate na dijelu biračkih mjesta zbog "raširene prevare" i nepravilnosti.

Prema izvještaju, izbori su pokazali ozbiljne slabosti izbornog sistema, uključujući lažno predstavljanje birača i glasanje bez validne identifikacije.

Zbog toga je Schmidt ponovo podržao uvođenje tehnologija za identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova pred Opće izbore 2026. godine.

U izvještaju se navodi i da je medijsko okruženje u BiH, posebno u Rs, i dalje ograničeno.

Schmidt upozorava na politički utjecaj nad javnim servisima i dijelom privatnih medija, kao i na zastrašivanje novinara kroz pravne pritiske, neprijateljsku retoriku zvaničnika i ograničavanje pristupa službenim događajima.

Dodatni problem, naveo je, predstavljaju smanjenja finansiranja međunarodnih donatora za manje i nezavisne medije.

U jednom od najoštrijih dijelova izvještaja Schmidt naglašava da BiH prolazi kroz "tiho urušavanje demokratskih standarda".

Ocjenjuje da dio političkih elita prioritet daje očuvanju političke kontrole nad institucijama umjesto kompromisu, vladavini prava i evropskim integracijama.

Korupciju opisuje kao "ozbiljan i trajan problem", duboko ukorijenjen u javnim institucijama i svakodnevnom životu.

Također poručuje da, uprkos političkim krizama i "dekonstrukciji institucionalnog poretka", građani, civilno društvo, lokalne zajednice i privatni sektor pokazuju "izuzetnu društvenu otpornost" koja može pomoći zemlji da izađe iz stagnacije.