Plan Washingtona da tuži Raula Castra izaziva strah kod Kubanaca od upotrebe sile

(Patria) - Planovi Sjedinjenih Američkih Država da optuže bivšeg kubanskog lidera Raula Castra zbog obaranja aviona prije dvije decenije dodatno su povećali tenzije na ostrvu, dok se zemlja bori s najgorom krizom u posljednjih nekoliko decenija usred ozbiljne nestašice goriva, javio je Reuters.

Optužnica protiv devedesetčetverogodišnje revolucionarne ikone označila bi veliku eskalaciju kampanje pritiska protiv Kube koju vrši administracija Donalda Trumpa, koja je komunističku vladu na ostrvu opisala kao korumpiranu i nesposobnu dok se zalaže za promjene.

Kuba se još nije direktno oglasila o prijetnji optužnicom, ali je ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez izrazio prkos u petak.

„Uprkos (američkom) embargu, sankcijama i prijetnjama upotrebom sile, Kuba nastavlja putem suvereniteta prema svom socijalističkom razvoju“, rekao je Rodriguez na sastanku ministara vanjskih poslova BRICS-a.

Reuters je intervjuisao Kubance u Havani koji su rekli da bi optužnica samo vratila vrijeme unazad u pregovorima sa SAD-om, dodatno produbljujući diplomatsku krizu između dvije nacije.

Sonia Torres, pedesetdevetogodišnja učiteljica u Havani, smatra da je krivično gonjenje Raula Castra, koji je decenijama nadgledao vojsku zemlje, a zatim bio predsjednik od 2008. do 2018. godine, uvreda kubanskom ponosu u vrijeme krize.

„Kubanci moraju uvijek ići naprijed“, rekla je.

„Ako pokušaju procesuirati Raula, branićemo Kubu štapovima i kamenjem ako bude potrebno.“

Napeti odnosi između susjednih zemalja datiraju još od komunističke revolucije Fidela Castra 1959. godine. Castro je sklopio savez sa Sovjetskim Savezom, a zatim zaplijenio preduzeća i imovinu u vlasništvu američkih građana, podstičući decenije tenzija između dvije nacije.

Trumpova administracija opsjeda Kubu od januara, provodeći de facto blokadu goriva, prijeteći vojnom akcijom i pojačavajući sankcije koje su prisilile strane kompanije da pobjegnu.

Ali, optužnica protiv Castra označila bi prekretnicu, rekao je Peter Kornbluh, autor historije tajnih pregovora između Kube i Sjedinjenih Država, koji je rekao da bi optužnica vjerovatno predstavljala „diplomatsku krajnju tačku“ pregovora.

„Ovo je bio ultimatum: Vrijeme je za smrt ili smrt“, rekao je Kornbluh. „(Optužnica) je stvorila smokvin list legalnosti za bilo kakve vojne operacije hapšenja ili atentata na Raula Castra.“

Sjedinjene Države su ranije koristile krivične postupke protiv stranih političkih ličnosti kako bi opravdale vojne akcije, a Trump je prijetio da je Kuba „sljedeća“ nakon što je njegova administracija u januaru zarobila venecuelanskog lidera Nicolasa Madura.

Njegova vlada nazvala je vojni napad „operacijom provođenja zakona“ kako bi se Maduro doveo u New York da se suoči s krivičnim optužbama.

Mlađi Castro se i dalje smatra najuticajnijim živim liderom na ostrvu i simbolom kubanske revolucije, iako više nema formalnu vladinu ulogu.

Obaranje aviona

Potencijalna optužnica protiv Castra, rekli su izvori iz američkog Ministarstva pravde, povezana je s obaranjem dva aviona od strane Kube 1996. godine, kojima je upravljala humanitarna grupa Braća za spašavanje.

Kuba je u to vrijeme branila napad kao legitimnu odbranu svog zračnog prostora, ali je stav SAD-a kasnije podržala Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, koja je zaključila da se obaranje dogodilo iznad međunarodnih voda.

Fidel Castro je rekao da je kubanska vojska djelovala po „stalnim naredbama“ da obori avione koji ulaze u kubanski zračni prostor. Rekao je da brat Raul, tadašnji ministar odbrane, nije dao konkretnu naredbu za obaranje aviona.

Stanovnik Havane Eliecer Diaz (45), rekao je tada, kao i sada, da se Kuba mora braniti od američke agresije.

„To je invazija... i morate se braniti“, rekao je stanovnik Diaz. „Ako sada razmišljaju o krivičnom gonjenju (Raula Castra), mislim da je to pogrešno.“