Mogherini: Zapadni Balkan je Evropa i bit će dio budućnosti EU-a

(Patria) - Evropska komisija danas je donijela godišnju ocjenu provedbe reformi na zapadnom Balkanu i u Turskoj te preporuke o tome koje korake te zemlje trebaju poduzeti i time potvrdila da vjerodostojna politika proširenja predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i gospodarski rast u čitavoj Europi.

Zapadni Balkan

Jasna i vjerodostojna perspektiva pristupanja EU-u za zapadni Balkan i dalje je ključna za pokretanje promjena, poticanje pomirenja, širenje stabilnosti u regiji te promicanje vrijednosti, normi i standarda EU-a. Strategija Komisije za zapadni Balkan iz februara 2018. ponovno je potaknula aktivnosti EU-a i država članica te je pozitivno odjeknula u regiji. Danas, godinu dana kasnije, partnerske zemlje ostvarile su konkretan napredak i pokazale svoju predanost europskoj perspektivi, iako odaziv svih partnera nije bio jednako snažan.

Albanija i Sjeverna Makedonija objeručke su prihvatile pruženu priliku i provele reforme, prije svega u ključnim područjima koje je Vijeće utvrdilo u lipnju 2018. S obzirom na to da je postignut znatan napredak i da su ispunjeni relevantni uvjeti, Komisija je danas predložila da Vijeće pokrene pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije, Federica Mogherini, izjavila je:

"Zapadni Balkan je Europa i bit će dio budućnosti EU-a, dio još jače, stabilne i ujedinjene Europske unije. Protekla godina u čitavoj je regiji bila godina promjena na bolje. Albanija i Sjeverna Makedonija odlučne su na svojem putu prema EU-u, a rezultati koje su postigle konkretni su i moraju se očuvati. Stoga danas predlažemo da Vijeće pokrene pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Politika proširenja Europske unije znači ulaganje u mir, sigurnost, blagostanje i stabilnost u Europi.

Povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Johannes Hahn, rekao je: Albanija i Sjeverna Makedonija iskoristile su priliku da se uključe u obnovljen plan proširenja te su provele reforme. Sjeverna Makedonija nastavila je provođenje svojeg opsežnog plana reformi, a usto je postigla povijesni dogovor s Grčkom, čime je riješen spor oko imena koji je trajao 27 godina. To može služiti kao primjer čitavoj regiji i šire. Albanija provodi temeljite reforme, posebice u pravosudnom sustavu. Sve to dokazuje privlačnost Europske unije.

Komisija je danas objavila i mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvom u Europskoj uniji te analitičko izvješće u kojem se prvi put preispituje stanje u toj zemlji s obzirom na sve standarde koji se primjenjuju na države članice EU-a. Komisija smatra da bi se pregovori o pristupanju trebali otvoriti kad Bosna i Hercegovina postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno s političkim kriterijima stabilnosti institucija, čime se garantuje demokratija i vladavina prava. Bosna i Hercegovina morat će temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucijski okvir kako bi ostvarila niz precizno određenih prioriteta u području demokratije, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave. Mišljenje Komisije, koje je ujedno i plan sveobuhvatnih reformi u tim ključnim područjima, važan je korak u odnosima između EU-a i Bosne i Hercegovine te služi kao poticaj za daljnje korake u procesu stjecanja članstva u EU-u.

Turska

Turska je važan partner EU-a i zemlja kandidatkinja. Nastavlja se dijalog i suradnja, pa i na najvišim razinama, u ključnim područjima od zajedničkog interesa, među ostalim putem učinkovite suradnje u području migracija i potpore izbjeglicama. Turska se, međutim, nastavlja udaljavati od Europske unije i ozbiljno nazaduje u području vladavine prava i temeljnih prava, a zbog izmjene ustava slabi i sistem provjere i ravnoteže u političkom sustavu. U lipnju 2018. Vijeće je jednoglasno istaknulo da su pregovori o pristupanju s Turskom stoga praktički obustavljeni te se ne mogu otvarati niti zatvarati nova poglavlja. Činjenice koje su dovele to takve ocjene i dalje su nepromijenjene.

Sljedeći koraci

Sada Vijeće treba razmotriti preporuke Komisije i odlučiti koji će biti sljedeći koraci.

Proces proširenja

Trenutačnim su planom proširenja obuhvaćene partnerske zemlje sa zapadnog Balkana i Turska. Pregovori o pristupanju otvoreni su sa zemljama kandidatkinjama Crnom Gorom (2012.), Srbijom (2014.) i Turskom (2005.). Sjeverna Makedonija zemlja je kandidatkinja od 2005., a Albanija od 2014. Potencijalne su zemlje kandidatkinje Bosna i Hercegovina (zahtjev za pristupanje EU-u predan je u veljači 2016.) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u travnju 2016.).

Postupak pristupanja i dalje se temelji na utvrđenim mjerilima, pravednim i strogim uvjetima te načelu vlastitih zasluga. Pristupanje EU-u zahtijeva provedbu složenih reformi u zahtjevnom okruženju, a to je cilj koji se može ostvariti samo dugoročno. Kako bi se postupak pristupanja mogao odvijati, od zemalja kandidatkinja očekuje se brže postizanje stvarnih i održivih rezultata u ključnim područjima, a to su vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnost, temeljna prava, funkcioniranje demokratskih institucija i reforma javne uprave te gospodarski razvoj i konkurentnost.

Osim toga, na zapadnom Balkanu mora se postići napredak u području pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, kao što je to učinjeno postizanjem povijesnog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke.

Strategija za zapadni Balkan dala je novi zamah odnosima između EU-a i te regije. Usmjerena je na područja u kojima partnerske zemlje sa zapadnog Balkana trebaju provoditi daljnje reforme i ulagati dodatne napore te na pojačanu potporu EU-a regiji, koja obuhvaća niz posebnih obveza podijeljenih u šest glavnih inicijativa.

Od donošenja strategije EU se usredotočio na ispunjavanje svojih obveza putem pojačanog političkog angažmana, jačanja suradnje u području sigurnosti te jačanja operativnih veza između zapadnog Balkana te EU-a i njegovih agencija, omogućivanja pristupa financijskoj i tehničkoj pomoći te preusmjeravanja financijske pomoći EU-a u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), čiji je godišnji iznos za zemlje zapadnog Balkana samo 2018. premašio 1,1 milijardu eura.