Filipović hoće kod 'svojih', ne zanimaju je Ustav i građani: Čovićev model ponovo u Mostaru!

Bio je april 2016. godine kada je u Mostaru otvoren Ured hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića.

Predsjedništvo BiH tada je i zvanično objavilo da je kabinet hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru blagoslovljen, a narednih mjeseci taj je prostor redovno korišten za sastanke i prijeme koje je Čović organizirao u Mostaru.

Skoro deset godina kasnije, ista ideja ponovo se pojavljuje, ovaj put kao jedan od najavljenih poteza novoizabrane članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović.

Filipović je pojasnila da sjedište Predsjedništva BiH ostaje u Sarajevu, ali da hrvatska članica Predsjedništva može imati ured u Mostaru.

„Sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine jest u Sarajevu, ali hrvatska članica Predsjedništva može imati svoj ured u Mostaru i to nisu paralelne institucije kako se pokušalo meni imputirati. To bi trebao biti prostor gdje hrvatska članica Predsjedništva može raditi i primati ljude, tako da sjedište je u Sarajevu, a Mostar će dobiti Ured hrvatskog člana Predsjedništva“, kazala je Filipović.

I tu zapravo počinje mnogo važnija priča od pitanja ima li član Predsjedništva pravo imati ured izvan Sarajeva. Naravno da članovi Predsjedništva BiH mogu obavljati dio svojih aktivnosti i izvan glavnog grada. Ali, kakva je politička poruka koju nosi naziv i funkcija tog ureda.

Jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije kolektivni organ u kojem svaki član predstavlja samo prostor iz kojeg je došao ili birače koji su ga dominantno podržali.

Član Predsjedništva BiH, bez obzira na to kako je izabran i iz kojeg dijela zemlje dolazi, član je državnog organa Bosne i Hercegovine. Ako će hrvatska članica Predsjedništva imati svoj ured u Mostaru kako bi, kako kaže Filipović, bila bliže svojim biračima, gdje je onda granica te logike?

Hoće li se u Sarajevu raditi „državni“ posao, a u Mostaru „hrvatski“?

Hoće li se građanima Mostara, Posavine, Srednje Bosne ili drugih krajeva slati poruka da hrvatska članica Predsjedništva prije svega dolazi njima kao predstavnica jednog političkog ili nacionalnog prostora, a tek onda kao članica kolektivnog šefa države. I šta ćemo onda s biračima iz Srednjobosanskog kantona? Šta ćemo s onima iz moje Župča kod Breze, gdje je Darijana Filipović također dobila poneki glas?

Da li će i oni imati „svoj“ ured, ili će se njihova blizina članici Predsjedništva mjeriti time koliko su geografski blizu Mostaru?

Naravno, ovo pitanje je namjerno pojednostavljeno. Ali upravo takva pitanja pokazuju problem koji se ne može riješiti objašnjenjem da ured nije „paralelna institucija“. Jer problem i nije u tome hoće li Mostar dobiti još jednu kancelariju. Problem je u tome kako se razumijeva funkcija člana Predsjedništva BiH.

Ustav Bosne i Hercegovine propisuje Predsjedništvo kao kolektivni organ države, a ne kao tri odvojena politička predstavništva naroda. Zato je posebno važno kako sami članovi Predsjedništva javnosti predstavljaju svoju funkciju.

A naziv „Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH“ nije baš politički neutralna formulacija. On govori o pripadnosti člana, a manje o funkciji koju taj član obavlja.

To je razlika koja možda na papiru izgleda mala, ali u političkoj stvarnosti Bosne i Hercegovine nije nimalo beznačajna.

 Jer već smo imali situaciju u kojoj je takav ured postojao. Dragan Čović je 2016. godine imao ured u Mostaru, koji je zvanično funkcionirao upravo kao Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U njemu je primao delegacije, političare, predstavnike institucija i druge goste.

Dvije godine kasnije Čović je izgubio utrku za Predsjedništvo BiH od Željka Komšića. Naravno, niko ozbiljan ne može tvrditi da je rezultat izbora 2018. posljedica jednog ureda u Mostaru. Izbori imaju mnogo širi kontekst, od kandidata i kampanja do političkih okolnosti i izbornog sistema, ali je nseporno sa Čovićev mostarski ured nije spriječio njegov izborni poraz.

I zato Darijana Filipović treba da kaže hoće li Ured u Mostaru biti ured za građane Bosne i Hercegovine ili ured hrvatske članice Predsjedništva BiH? Jer između te dvije formulacije možda nema velike razlike u adresi.

Ali ima u političkoj poruci, a na kraju i poštivanju Ustava BiH!