
(Patria) - Evropska komisija je u ponedjeljak za AFP izjavila da planira u bliskoj budućnosti pozvati talibanske zvaničnike u Brisel na razgovore o povratku migranata u Afganistan.
Prema izvorima bliskim ovom pitanju, pismo će „odmah“ biti poslano u Kabul kako bi se dogovorio datum sastanka u glavnom gradu Belgije. Posjeta, koordinisana od Švedske, uslijedila bi nakon dva putovanja evropskih zvaničnika u Afganistan o istom pitanju.
Zvaničnici sada „rade na potencijalnom nastavku sastanka na tehničkom nivou u Briselu sa de facto vlastima u Afganistanu“, rekao je portparol izvršne vlasti Evropske unije. Još nije određen konkretan datum posjete.
Pismo iz dvadeset država
Kao dio šireg pooštravanja imigracijske politike, oko dvadeset država Evropske unije istražuje kako vratiti migrante, posebno one sa krivičnim osudama, u Afganistan. U pismu iz oktobra, nekoliko njih je pozvalo Evropsku uniju da pronađe diplomatske i praktične načine za pomjeranje ovog pitanja naprijed.
„U tom kontekstu, tehnički sastanak održan je u Kabulu u januaru 2026. godine“, rekao je glasnogovornik komisije, dodajući da EU sada zajedno sa Švedskom radi na „nastavku ovih diskusija“ u Briselu.
Takve posjete pokreću niz praktičnih i etičkih pitanja, ne samo zato što uključuju saradnju s talibanskim vlastima, koje Evropska unija formalno ne priznaje.
Talibani su uglavnom izolovani na globalnoj sceni otkako su nametnuli strogu verziju islamskog zakona po povratku na vlast 2021. godine. Da bi ušli u Belgiju, koja je domaćin institucija
Evropske unije, talibanskim zvaničnicima bi trebalo odobriti izuzeća, nešto što belgijske vlasti, teoretski, izgleda da su spremne učiniti.
Osim praktičnih stvari, evropski pritisak na povratak dolazi u trenutku kada se Afganistan suočava s teškom humanitarnom krizom.
Od 2023. godine, više od pet miliona Afganistanaca vratilo se iz Irana i Pakistana, često prisilno. Prema međunarodnim organizacijama, većina njih živi u ekstremnim teškoćama, bez stabilnog smještaja ili zaposlenja.
Njemačka predvodi akciju
Države Evropske unije primile su oko milion zahtjeva za azil koje su podnijeli Afganistanci u 2013. i 2024. godini. Otprilike polovina zahtjeva je odobrena u tom periodu. U 2025. godini, Afganistanci su i dalje činili najveći udio tražilaca azila u Evropsku uniju.
Ali kako se raspoloženje javnosti pogoršalo po pitanju migracija, Evropa je pokušala smanjiti svoju dobrodošlicu i počela je razgovarati o tome kako poslati afganistanske migrante kući.
Neke zemlje su krenule naprijed, a Njemačka je deportovala više od 100 Afganistanaca s krivičnim osudama od 2024. godine, putem čarter letova koje je omogućio Katar.
Stavovi u zemlji su otežani nizom smrtonosnih napada Afganistanaca posljednjih godina, uključujući zalijetanjem automobilom u Münchenu prošle godine.
Austrija je slijedila primjer, primivši delegaciju predstavnika talibana u Beču sredinom septembra.
Brojne druge države članice Evropske unije, uključujući Belgiju i Švedsku, žele slijediti njihov primjer, uz entuzijastičnu podršku onih koji se opiru migracijama.
Kampanja za povratak migranata izazvala je oštre kritike nevladinih organizacija i ljevice.
„Deportacija Afganistanaca nazad u zemlju u kojoj gotovo polovina stanovništva ne može sama da se prehrani nije migracijska politika; to je odluka koja bi mogla koštati života“, kaže Lisa
Owen, direktorica Međunarodnog komiteta za spašavanje za Afganistan. Druge grupe za prava migranata strahuju da bi posjeta Briselu mogla omogućiti talibanskim zvaničnicima da identifikuju osobe koje žele da se vrate u Afganistan, što bi potencijalno moglo ugroziti njihova osnovna prava.
Nekoliko diplomatskih izvora koje je kontaktirao AFP tvrdi da je posjeta prije svega namijenjena rješavanju praktičnih pitanja, poput izdavanja pasoša ljudima čije ambasade u Evropi ne priznaju talibanske vlasti.
Tokom svojih putovanja u Afganistan, evropski zvaničnici su slično istraživali kapacitet aerodroma u Kabulu i druge tehničke detalje, prema izvorima bliskim pregovorima.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Oni bili FGR, a mi radikali: A sad adio, a sad adio...



























