Balkanska mreža za razvoj civilnog društva: Novinari u Srbiji dodatno pogođeni

(Patria) - Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) saopštila je da je pandemija novog koronavirusa dovela do izražene krize demokratije na Balkanu i da mjere koje su države tog regiona primjenjivale tokom krize nisu uvijek bile srazmjerne prijetnji. Ocjenjuju da su novinari u Srbiji dodatno pogođeni u uslovima vanrednog stanja.

Iako su države u borbi protiv pandemije primorane da poduzmu oštrije mere kako bi spriječile širenje zaraze, ograničavajući i neka od garantovanih ljudskih prava, neophodno je one budu srazmjerne prijetnji zbog koje se uvode i u skladu s međunarodnim standardima i konvencijama, navela je ta mreža 14 nevladinih organizacija.

U analizi BCSDN stoji da su sve balkanske zemlje uvele ograničenja kretanja i okupljanja i mjere distanciranja, a da je obim ograničenja slobode kretanja postepeno povećavan kako je u svakoj zemlji rastao broj zaraženih korona virusom.

"Zabrinjava što je dugo trajanje policijskog časa spriječilo terenski rad aktivista iz nevladinog sektora, što je poseban problem za one koji dostavljaju pomoć ranjivim grupama, teško pogonjenim krizom", navodi se u tekstu. BCSDN navodi da djeluje da mjere koje je Srbija uvela kako bi sačuvala zdravlje stanovništva, iako izuzetno restriktivne, ispunjavaju uslove postavljene u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, pošto doprinose ispunjenju legitimnog cilja.

"Međutim, izražena je zabrinutost da za primjenjene mere nema adekvatnog opravdanja, kao i zbog nejasnog perioda njihovog trajanja", piše u analizi.

Navodi se da mere uključuju zatvaranje granica, policijski čas i zabranu starijima od 65 godina da izlaze van kuće.

"Predsjednik Srbije je optuživan da je proglasio vanredno stanje na kontroverzan način, bez ustavne osnove, na osnovu čega je preuzeo punu kontrolu nad državom, dok je rad parlamenta bio suspendovan zbog pandemije. Grupa aktivista pokrenula je internet peticiju protiv, kako su naveli, predsjednikove zloupotrebe moći i smanjivanja osnovnih ljudskih prava", piše BCSDN.

Ta mreža dodaje da su mnoge države iskoristile vanredne okolnosti nastale zbog pandemije "kao opravdanje za uvođenje cenzure ili drugih neproporcionalnih ograničenja slobode izražavanja i informisanja".

"Pod izgovorom borbe protiv širenja lažnih vijesti koje izazivaju paniku, širom Balkana uvedene su mere koje uključuju kazne i hapšenja, s negativnim posljedicama po rad medija i novinara, kao i prava građana na slobodu mišljenja i kritiku na društvenim mrežama", stoji u tekstu.

Kao negativan primer za Srbiju se navodi ubrzo povučena odluka o centralizovanom objavljivanju informacija u vezi s pandemijom koronavirusa koja je predvidjela kazne za lokalne medije i osobe koje bi neovlašteno objavile takvu informaciju.

"U okviru ove odluke, uspostavljen je okvir za sudsko gonjenje nepodesnih novinara, a odmah po njenom usvajanju, došlo je do hapšenja novinarke Ana Lalić. Njoj je određen priotvor od 48 sati zbog sumnje da bi mogla da ponovi zločin 'objavljivanja tekstova koji izazivaju paniku', pošto je objavila tekst o radnim uslovima u KC Vojvodine", navodi se u tekstu.

Iako mediji tokom pandemije imaju ključnu ulogu u poboljšanju znanja i svesti o zdravstvenim pitanjima, i informiranju javnosti o temama povezanim s kriznom situacijom, novinari su u mnogim balkanskim zemljama napadani ili su sprečavani da obavljaju posao, na primer, zabranom prisustva vladinim konferencijama za medije, što ne predstavlja samo direktno kršenje slobode medija, već i prava svih građana na pristup informacijama, navodi BCSDN.

Mreža navodi da je Vlada Srbije, pod izgovorom zaštite novinara od rizika zaraze korona virusom, usvojila mjeru koja sprečava njihovo prisustvo konferencijama Kriznog štaba za medije i nalaže slanje pitanja putem mejla.

Dodaje se da su "nevladine organizacije reagovale, navodeći da ta mjera otvara mogućnost cenzure, arbitrarnog izbora pitanja i izbjegavanja odgovora".

U analizi se navodi da su nezavisni novinari i mediji u Srbiji "dodatno pogođeni u uslovima vanrednog stanja, pošto se, u odsustvu bilo kakve reakcije vlasti, nastavljaju kampanje protiv njih u tabloidima i česti napadi najviših državnih zvaničnika i prorežimskih medija".