Piše: Muamer Bandić, zastupnik u Skupštini KS i član Predsjedništva SBiH
Predsjednik Samostalnog sindikata odgoja i obrazovanja, gospodin Sivro, pozvao je zastupnike, a posebno mene, da prisustvujemo stručnom nadzoru najavljenom za 22.09.2025. godine u JU OŠ "Aleksa Šantić" Sarajevo od strane Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo.
Smatram da svaki nadzor mora biti pravno utemeljen s jasno definiranom osnovom, obimom i granicama. Ministarstvo je Pravilnikom propisalo vrste nadzora, ali je potom proširilo svoje nadležnosti koje izlaze izvan zakonskog okvira, dajući sebi ovlaštenja da interveniše i u situacijama koje nisu normirane ili predviđene.
Naime, članom 4. Pravilnika propisane su vrste nadzora, a stavom (4) istog člana, izvan utvrđenog obima, propisano je da Ministarstvo može vršiti nadzor i u situacijama koje nisu obuhvaćene stavovima (1) i (2) ovog člana. Takvim postupanjem Ministarstvo se stavilo iznad zakona, što predstavlja ozbiljan presedan u upravnom postupku i time ugrožava pravni poredak, a posebno poziciju prosvjetnih radnika.
Nadzor nad radom škola podrazumijeva isključivo nadzor nad procedurama i aktima ustanove, a ne nad pojedinim nastavnicima ili direktorom. Školski odbor i direktor imaju jasno propisane nadležnosti, a Ministarstvo ne može neposredno upravljati njihovim radom. Ako bi Ministarstvo imalo takav uticaj, bila bi obesmišljena svrha postojanja organa upravljanja i rukovođenja u školama.
Pored toga, izvještaj Instituta nije upravni akt i ne može biti predmet žalbe, što znači da se zaposlenicima uskraćuje pravo na prigovor ili žalbu. Ne znam da li pojedinci shvataju ovu situaciju, ali u pravnom smislu prosvjetni radnici su stavljeni na vjetrometinu politike i de facto obespravljeni.
Pozivam ministricu Hota-Muminović da aktivnosti Ministarstva vrati u okvire Odluke o osnivanju Instituta, koja uopšte nije normirala nadzor nad radom škola, da procedure vodi javno, transparentno i pravedno, te da prestane sa praksama koje stvaraju pritisak i stres kod prosvjetnih radnika, a koje sigurno ne doprinose unapređenju obrazovnog sistema.
Prosvjetni radnici i svi zaposleni u obrazovanju moraju biti rasterećeni svakog oblika pritiska koji im odvlači pažnju s njihove ključne misije - odgoja i obrazovanja učenika. "Nadzori" ove vrste stvaraju samo dodatni pritisak na prosvjetne radnike i u takvim okolnostima nerealno je očekivati da nastavnici mogu dati svoj puni doprinos u odgoju i obrazovanju djece.
Kao zastupnik i pravnik legalista, već duže vremena javno upozoravam da je dolazak u škole bilo koga, osim nadležnih inspekcijskih organa i lica ovlaštenih za pružanje pravne pomoći, pravno neutemeljen. S obzirom na to da nadzor utiče na pokretanje procedure utvrđivanja odgovornosti, nužno je da prosvjetni radnici iskoriste pravo i angažuju advokate radi zaštite svojih ljudskih i radnih prava. U tome im mora pomoći Sindikat, što mu je i primarna svrha postojanja, ali i zastupnici koji će iskoristiti sve pravne instrumente kako bi spriječili postupke koji stavljaju bilo koga izvan zakonskih okvira.
Niko nije iznad zakona i niko nema pravo političko-klijentelističke interese 'prebijati' preko leđa prosvjetnih radnika. To je loša i samovoljna praksa, suprotna svim postulatima demokratskog, na pravu utemeljenog, društva.
Žalosno je da smo u XXI stoljeću pali na tako nizak nivo da onima koji upravljaju ministarstvima treba objašnjavati osnovna pravila demokratije. Ono što je u civilizovanom svijetu odavno poznato, kod nas očigledno ne razumiju ljudi koji sjede u ministarskim foteljama.