Hoće li zaživjeti rezervni sastav OSBiH: Helez je sačinio pravilnik, ali valja usvojiti i podzakonske akte na državnom nivou

(Patria) - Ministar odbrane BiH Zukan Helez pokrenuo je inicijativu za formiranje rezervne vojske, nakon što su Hrvatska i Srbija uvele obaveznu obuku, a entitet Rs krenuo u osnivanje rezervnih policijskih snaga.

Helez je sačinio pravilnik o formiranju rezervnog sastava koji bi se, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE), trebao do kraja septembra naći u javnoj raspravi.

Prema tom planu, prvi rezervisti mogli bi marširati početkom 2026. godine i bili bi kombinacija bivših vojnika i civila bez vojnog iskustva.

Najtraženiji će biti inženjeri, doktori i medicinsko osoblje, kao zanimanja kojih u vojsci, ali i u drugim sektorima u BiH hronično nedostaje.

Mišljenja su podijeljena. Jedni smatraju da je ideja o formiranju rezervnih snaga bespotrebna i da vojsci treba reorganizacija. Drugi vjeruju da je ovakav korak ispravan, uz zahtjeve za većim vojnim budžetom i atraktivnijim uslovima rada, da bi vojska postala privlačna opcija za mlade.

- Nama umjesto rezervnih snaga treba modernizacija i prestrukturiranje sadašnjih Oružanih snaga BiH u mobilnije, te bolje opremljene i naoružane jedinice - kaže za RSE penzionisani pukovnik Hamza Višća, saradnik Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.

Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planiranje podržava formiranje rezervnih snaga "s obzirom na sigurnosnu situaciju u užem i širem okruženju", ali i drugim izazovima kao što su elementarne nepogode.

- Sijaset je razloga zašto su ljudi u svijetu, osim u civilnu zaštitu i druge službe, organizovani u rezervne vojne snage. Vojnički organizovan sistem je najdjelotvorniji u takvim prilikama - rekao je Jusić.

Stotine hiljada pripadnika ratnih vojski Rs i FBiH raspuštene su 2006. godine. Dio je ujedinjen u Oružane snage BiH uz tehničku i finansijsku pomoć međunarodne zajednice. Pri tome je kompromisno utvrđeno da se kod popunjavanja i hijerarhijski moraju slijediti stroge etničke kvote Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ministarstvo odbrane BiH ima dva zamjenika koji su različite nacionalnosti. Vrhovni komandant je tročlano Predsjedništvo BiH koje se, također, bira po etničko-teritorijalnom principu.

OSBiH trenutno broje oko 8.000 vojnika, pri čemu je oko dvije hiljade pozicija koje nisu popunjene. Samo ove i iduće godine će 520 oficira i podoficira, te 200 vojnika morati u penziju, a u idućih osam godina polovina sadašnje vojske će ispuniti uslove za nju.

Ministar Helez je u julu najavio aktiviranje rezervnog sastava OSBiH, kao odgovor na uvođenje rezervne policije u entitetu Rs, ali i na najavu povratka obavezne vojne obuke u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.

Ranije je saopštio da je cilj popuna nedostajućih snaga kako bi "OSBiH bile što spremnije, prije svega za zaštitu državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH".

Formiranje rezervnih snaga predviđeno je Zakonom o odbrani BiH iz 2006. godine, ali to nikad nije zaživjelo.

Buduću vojnu rezervu ministar Helez je planirao kao mješavinu penzionisanih vojnika i civila bez vojničkog iskustva. Prednost bi imala deficitarna zanimanja poput inženjera, programera, ljekara i medicinskog osoblja.



Oni koji se pridruže rezervnoj vojsci primali bi naknadu i prolazili obuku prema svojoj specijalizaciji, a ne kroz klasične vojne vježbe.

Ideja je smanjiti broj nedostajućih vojnika, ali i "ukupnu sigurnosnu kulturu i spremnost zemlje da odgovori na krize".

Prvi javni poziv za dobrovoljce trebao bi biti raspisan početkom iduće godine, ali prije toga treba usvojiti podzakonske propise na državnom nivou, a na nižim nivoima one koji, naprimjer, štite civilna radna mjesta i definišu status rezervista tokom vojnog angažmana.

Iz Ministarstva odbrane BiH su za RSE kazali da su u toku "interne konsultacije unutar Ministarstva" o izradi ovog propisa.

Višća također kaže da je prva slabost tog plana novac, a druga politika.

Vojni budžet BiH za 2025. iznosi oko 199,5 miliona eura, kao i lani, a od toga je 195,5 miliona predviđeno za plate vojnika, dok 3,7 miliona eura preostaje za novu opremu i naoružanje.

Vojska u BiH godinama se oslanja na donacije, najviše iz SAD-a, Njemačke, Turske, pa, čak, i Kine koji su slali helikoptere, oružje, vozila, uniforme i kotlovnice za grijanje kasarni.

Političari iz Rs protive se većim izdvajanjima za vojsku, a neki žele potpuno ukinuti OSBiH i vratiti vojsku Rs. Zbog nesuglasica o potrošnji na državnom nivou, uključujući i izdvajanja za vojsku, još uvijek nije usvojen budžet za 2025. godinu.

- Možete vi napraviti pravila i propise, ali ako nisu obezbijeđena novčana sredstva i utvrđeni načini mobilizacije, animiranja i regrutacije, onda je to samo da se kaže da se nešto radi na tome - riječi su Višće.

Navodi da su međunarodni partneri prije 20 godina bili protiv rezervne vojske zbog etničkih podjela po kvotama, a smatra da je i danas teško zamisliti funkcionalnu rezervu.

- U ovakvim političkim uslovima ne vjerujem u mogućnost uspostavljanja rezerve. Rezervni sastav nije i ne može biti pandan obaveznom vojnom roku. Bilo bi puno kvalitetnije da se na nivou države razmišlja o obuci mladih ljudi i općenito stanovništva za reagovanje u vanrednim situacijama - smatra Višća.

S druge strane, Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planiranje, smatra da mladima treba omogućiti određeni vid obuke.

- Rezervne snage trebaju BiH. Zakonima i podzakonskim propisima se moraju regulisati obaveze, prava i dužnosti. To treba urediti da bude motivirajuće, a ne primoravanje, pa da neko mora ostaviti posao od 5.000 eura da radi za 1.000 eura - rekao je Jusić.

Dodao je da vraćanje obaveznog vojnog roka u današnjim političkim i ekonomskim okolnostima nije realno.

BiH se u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Zakonom o odbrani obavezala da će svi nivoi vlasti raditi na ispunjavanju uslova za punopravno članstvo.

Pravila NATO-a nalagala su izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto državnog proizvoda (BDP), a saveznici su se ove godine obavezali da će u odbranu ulagati pet posto BDP-a.

BiH je daleko od tih brojki. Njen prosječan BDP u proteklih pet godina je iznosio oko 22 milijarde eura, što bi značilo da bi BiH za vojsku trebala izdvajati 1,1 milijardu eura, što je dvostruko više od ukupnog državnog budžeta.