Čovićeva bešćutnost, 'politički dinamit' i opsjena za naivne Bošnjake

• Kako Dragan Čović povlači nepremostivu "Maginon liniju" između dva naroda - Hrvata i Bošnjaka koja bi historijski morala biti bliska;

• Pravi ciljevi Čovićeve podrške militantnom cionizmu su prekrajanje historije i stvaranje ideološke platforme za jeftino kupovanje oprosta za počinjeni zločin holokausta prema Jevrejima u Sarajevu i BiH.

Piše: Fuad Đidić

Dragan Čović nastavlja graditi svoju militantno-cionističku karijeru. Ova uspješna karijera započela je još u junu 2022. kada je posjetio Jerusalem. Tada je Čović u funkciji bh. parlamentarca na "Zidu plača" ostavio cjedilju sa tekstom: "Mir za vaš i mir za moj narod".

Time je Čović implicirao kako Bošnjaci, poput Palestinaca, navodno ugrožavaju mir i sigurnost Hrvata u BiH. Ovo je bila Čovićeva opasna poruka dalekosežnih konsekvenci, poslata u bijelim rukavicama koja je ostavila duboke tragove u stabilnosti bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Godinu dana kasnije, u maju 2023. Čović je na Mostarski privredni sajam, koji je samo zavjesa iza koje se dešava mnogo širi plan destrukcije BiH, doveo nekoliko visokih predstavnika Vlade Izraela.

Jedan od njih, Dan Oryan, visoki diplomata izraelskog MVP-a, je u svom govoru najavio kako BiH ima potencijale da postane "mali Izrael". No, ono što je javnosti prošlo ispod radara bila je kontroverzna izjava kako će u BiH "uskoro stizati stotine, ako ne i desetine hiljada izraelskih turista..."

Dragan Čović je u međuvremenu preko veza Željane Zovko, članice Evropskog parlamenta, došao u bliski kontakt sa jevrejskim političkim lobijem u Briselu. Željana Zovko je jedna od najbližih i najodanijih saradnika i simpatizera ELNET-a, Jevrejskog političkog lobija koji aktivno djeluje unutar Evropskog parlamenta i organizuje razne vrste putovanja za pojedinačne grupe EU parlamentaraca.

Prije nekoliko dana Čović se susreo sa ambasadoricom Izraela Galit Peleg. Ovaj rutinski susret sa nerezidentnom ambasadoricom jedne zemlje izazvao je, međutim, pravu buru reakcija u BiH. Jedna od izjava koja je prilično uzdrmala javnost je da je Čović u svojstvu lidera jedne političke stranke izjavio da "BiH i Izrael dijele zajedničke vrijednosti".


Čović s ambasadoricom Peleg

U vezi sa ovim susretom treba podsjetiti kako se nerezidentna ambasadorica Izraela nikada ili vrlo rijetko susreće sa predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine. Upamtili smo je po skandalu u vezi sa vrlo neprimjernim izjavama o članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, čime je javno ukazala na svoje bliske veze sa Draganom Čovićem i vrhom njegove stranke.

To je bio prvi "politički dinamit" postavljen pod internacionalni sporazum i jedan teško postignut balans stabilnosti i sigurnosti unutar Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina se nalazi u neviđenoj situaciji.

Dok na jednoj strani Dodik, kao lider SNSD-a, prilikom posjete Izraelu u "Jerusalem Postu" Sarajevo naziva "sjedištem Hamasa" i vrlo bezobrazno potpaljuje prezir javnosti u Izraelu protiv Bošnjaka sa izjavama kako "Sarajevo proizvodi municiju za Hamas", do tada Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, na drugoj strani, eufemizira barbarsku izraelsku klanicu u Gazi, i podmuklo šalje jezovitu poruku muslimanima u Bosni i Hercegovini, sa izrazom nezabilježene bešćutnosti i ismijavanja zbog našeg šoka, simpatije, straha dok gledamo pakao leševa isprepletenih i zakopanih u masovnim grobnicama, dok u šoku i dubokoj ljudskoj tuzi gledamo kako otac drži mrtvo dijete u svom naručju.

Klica te Čovićeve bešćutnosti ponikla je još 1993. godine kada je sa istim izrazom lica i ledene okrutnosti zloupotrebljavao rad bošnjačkih logoraša u fabrici "Soko", kojom je tada upravljao, kako bi ovim činom dao podršku i pokazao svoju odanost osuđenim liderima UZP-a.

Ako ste možda nekada pažljivije skenirali njegovo lice tražeći na njemu neki znak milosti, dobrote ili simpatije, neki znak kako se, recimo, opire dimu koji dolazi iz pakla leševa Gaze, niste mogli pronaći ništa od toga. Jedino što ste mogli uočiti jeste da jezivo glatko i tvrdo lice prekida samo taj strašni, mali osmijeh kada papagajski izbrblja neku od brojnih laži.

Čovićeva tvrdoglava zloba i okrutnost prema poklanoj djeci Gaze samo je jedna od užasnih zagonetki koja se krije iza njegovog dobro izbrijanog lica i tog strašnog smiješka.

Što čovjek tako korumpiranog i podaničkog karaktera sprema ovoj zemlji, a što misli, želi ili sprema posebno Bošnjacima?

Mi smo otrovani uzaludnom nadom da bi Čović mogao povući jedan potez koji bi nas ohrabrio i povratio povjerenje u njegovu "europsku priču", u njegovo "europsko liderstvo". Od njegove priče ostaje naš osjećaj da je to tek opsjena za naivne Bošnjake.

Odgovor na to što on sprema, ne može a da ne bude u duhu Čovićevog dugo tinjajućeg prezira i gorčine prema Bošnjacima.

Obilježavanje Dana holokausta u Mostaru u januaru ove godine pokazalo je, međutim, pravu istinu Čovićeve historijske traume. U ovom događaju vrhunilo je sve što su pravi ciljevi njegove politike, pogotovo u vrijeme dok traje genocid u Gazi.

Čovićevo sjećanje na holokaust nije u stvari organski proizašlo iz onoga što se dogodilo prvih ratnih godina 1941. u Sarajevu kada je režim NDH, kojeg on tako fanatično slijedi, u smrt odveo više od 10 hiljada sarajevskih i bosanskohercegovačkih Jevreja.

To Čovićevo sjećanje je konstruirano vrlo kalkulantski i sa posebnim političkim ciljevima. Posrijedi je zapravo, sklapanje velikog "historijskog deala" sa režimom optuženog za ratne zločine - Netanyahua.

Ne želi Čović u toj trgovini samo rehabilitirati vatrene krvnike Jevreja tokom holokausta u NDH. On traži da prekroji historiju i kupi moralno "oproštenje" tj. da dobije isto ono "oproštenje" koje je davno prije počeo kupovati za velike "pare" Orban u Mađarskoj ili Vučić i Dodik u Beogradu ili Banjaluci za veliki zločin počinjen nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.

Gdje je, zapravo, konačni cilj ove posvemašnje "instrumentalizacije" holokausta koja traje već duže od jedne decenije? Njen pravi cilj jeste prekrajanje historije i stvaranje ideološke platforme da su Bošnjaci u konačnici bili "nacisti" i da su oni konačni krivci za holokaust, a ne falange ustaških ili četničkih barbara.

Bošnjaci ne nose teret hrvatsko-srpske krivice za holokaust.

Dragan Čović, kao i njegov radikalni ideološki blizanac Milorad Dodik, ugrožavaju i narušavaju opšti konsenzus o univerzalnom značaju holokausta svojim agresivnim i kalkulantskim ideološkim pritiscima kako bi prekrojili povijest sjećanja i pronašli novog historijskog krivca u Bošnjacima.

Treba naglasiti kako je sjećanje na holokaust, posebno kod Bošnjaka i njihovu pozitivnu historijsku ulogu, od izvanredne važnosti kao standard kroz čiju optiku možemo i danas sagledati i procijeniti ne samo političko ili moralno zdravlje lidera tj. moralno zdravlje društva uopšte.

Jer, preko holokausta možemo jasnije sagledati načine na koje se ruše sve presude za UZP ali i presuda za genocid, i što je bitno - otkriti kakvi podmukli planovi se kroje sa nama.

Prvi veliki plan Dragana Čovića sastoji se u učvršćivanju "Maginon linije" između Hrvata i Bošnjaka koji bi protivno ovim podjelama morali biti mnogo bliži. Možda će Čovićeva politika dosljedne podrške militantnom cionizmu imati nekog uspjeha...

Međutim, što je definitivno: na ovoj politici bez moralnog kredibiliteta, politici u kojoj je slomljena ljudska savjest, nikada se neće moći izgraditi niti jedna vitalna, živa i dugotrajno prosperitetna zajednica.