Piše: A. Čorbo-Zećo
Izvještaji Tužilaštva Bosne i Hercegovine za period od 01. januara do 30. juna 2025. godine svode se na brojne tabele, skraćenice i statističke podatke.
Podaci o KTRZ, KTARZ i KTNRZ predmetima, neriješenim licima s oznakom „A“ i broju ustupljenih predmeta drugom tužilaštvu popunjavaju stranice izvještaja.
Na prvi pogled, izgleda da se radi o sistematičnom i transparentnom radu. Tužilaštvo BiH je podiglo jednu optužnicu, obustavilo istrage u tri predmeta, prenijelo pet predmeta drugim tužilaštvima, dok je neriješenih predmeta i dalje 184, a neriješenih lica – 2.170.
Strateški ciljevi i radionice, sastanci s regionalnim tužilaštvima, udruženjima žrtava rata i međunarodnim institucijama, sve su predstavljeni kao koraci ka efikasnijem procesuiranju ratnih zločina. Regairali su iz Haga, formirani su timovi, o čemu Tužilaštvo BiH ne govori, ali jasno je da se rad tužioca ne može okarakterisati kao rad u cilju postizanja pune pravde!
Iza ove brojčane statistike krije se jedna gorka realnost - za najsimboličniji i najvažniji predmet ratnog zločina u Bosni i Hercegovini – opsadu Sarajeva – još uvijek nije podignuta optužnica. A, kako bi i bilo optuženja kada u ovom periodu 'najveće face' Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Rs svjedoče protiv pripadnika Armije RBiH. I to mahom putem video linka, jer u Sarajevo ne smiju doći! Ali, se kao takvi smatraju kredibilnim.
Iako se Tužilaštvo hvali unapređenjem efikasnosti i saradnjom sa regionom, javnost i dalje ne vidi konkretne korake prema odgovornosti za ratne zločine počinjene tokom gotovo četiri godine opsade glavnog grada.
Zato su im prioritet predmeti protiv pripadnika Armije i RMUP-a. Njih je puna sudnica.
Brojke i skraćenice, radionice i strateški ciljevi, koliko god bili važni za internu evidenciju i planiranje, ne mogu zamijeniti pravdu za žrtve opsade Sarajeva.
Dok se govori o 86 KTRZ predmeta s nedostupnim licima i 111 lica „A“ u Tužilaštvu BiH, jedno pitanje ostaje zašto se i dalje ne procesuira ratni zločin koji je obilježio cijelu generaciju Sarajeva?
Javne tabele i statistike ne smiju postati zid između Tužilaštva i javnosti – one trebaju biti sredstvo za ostvarivanje pravde. A pravda za opsadu Sarajeva i dalje čeka.