Išerić objašnjava pravne posljedice osude: Dodiku prestaje i službena dužnost predsjednika političke organizacije SNSD-a

Piše: Enver Išerić

Nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku koju je donio Sud Bosne i Hercegovine i kojom je oglašen krivim za krivično djelo Neizvršavanje odluka visokog predstavnika, iz člana 203a Krivičnog zakona Bosne i Heregovine, u javnosti su se pojavile dileme oko toga da li Milorad Dodik može nastaviti obavljati funkciju predsjednika političke stranke SNSD.

Posebnu dilemu je izazvala Odluka visokog predstavnika kojom se obustavljaju sve isplate proračunskih sredstava u svrhu financiranja političkih stranaka za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenu Srpsku. Dilema se pojavila zbog toga što je članom 203a, stav (4) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, propisano da osuda za ovo krivično djelo za pravnu posljedicu ima;

“a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i
d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”

Ako bi koristili ciljno i jezičko tumačenje odluke visokog predstavnika onda bi došli do zaključka da Milorad Dodik ne može vršiti ni funkciju predsjednika SNSD-a. Zašto?

Zato što cilj visokog predstavnika nije bio da ukine, odnosno zabrani finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, već je cilj bio da obustavi isplate. A ukidanje, odnosno prestanak finansiranja su dvije različite stvari.

Odlukom visokog predstavnika je propisano (član 1. Stav 1. Je propisano: “Sve isplate proračunskih sredstava u svrhu financiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju.”

Stavom 2. Istoga člana je propisano da će sredstva čija je isplata obustavljena bit će prenesena na poseban račun koji će biti otvoren u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Također je odlukom visokog predstavnika propisano je da će obustava isplate proračunskih sredstava u svrhu financiranja političkih stranaka predviđena u stavcima (1) i (2) ovog članka biti ukinuta na osnovu ili nakon pozitivne ocjene od strane visokog predstavnika o poštivanju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini odnosno procjeni bilo kojih drugih relevantnih okolnosti koje visoki predstavnik ocijeni opravdanim.

U stavu 5 člana 1. Odluke visokog predstavnika propisano je “Nakon ukidanja obustave kako je predviđena u stavku (3) ovog članka, visoki predstavnik će donijeti odluku o namjeni sredstava akumuliranih na posebnom računu.”
To znači da visoki predstavnik može, a ne mora sva akumulirana sredstva ili dio tih sredstava namijeniti za ove stranke čije finansiranje je obustavljeno.

I pored ove odluke visokog predstavnika o obustavi finansiranja ovih stranaka iz budžeta, ne možemo izvesti zaključak da se ove stranke ne finasiraju iz budžeta, pa samim tim ne možemo izvesti ni zaključak da se na Milorada Dodika ne odnosi pravna posljedica osude “zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava”.

Ove stranke se finansiraju iz budžeta, samo je njihovo finansiranje obustavljeno. A obustaviti znači prekinuti nešto. Možemo prekinuti isporuku nećega ili možemo zaustaviti promet saobračaja na određenoj dionici, dok , na primjer ne sanira oštećenje na toj dionici. to i za ovaj slučaj proizilazi iz odluke visokog predstavnika koji je propisao da će ukinuti obustavu isplate budžetskih sredstava, kada se “sanira stanje” u ovim političkim strankama, odnosno kada visoki predstavnik ocjeni da ove stranke poštuju Dejtonski mirovni sporazum, odnosno na osnovu drugih relevantnih okolnosti koje visoki predstavnik ocjeni opravdanim.

Međutim, ako nakon ovoga još uvijek imamo dilemu, a ja tu dilemu nemam, onda zaključak da Milorad Dodik ne može nastaviti obavljati funkciju predsjednika SNSD-a izvodimo iz sljedećeg:

Članom 203a stav 5. tačka a) propisano je : U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
znači prestanak službene dužnosti nije vezano za finansiranje iz javnih sredstava, kao što je to učinjeno u tački c) zakona, a kojom je kao pravna posljedica osude propisana „ zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Znači, prestanak službene dužnosti nastupa danom pravosnažnosti presude, bez obzira na to da li se taj organ finansira ili ne finasira iz budžeta. Zabrana vršenja službene dužnosti koja je uslovljena finansiranjem tih organa iz budžeta, odnosi na buduće vrijeme. Da je to tako vidljivo je iz ove dvije pravne posljedice osude, koje su i u samom zakonu odvojeno nacedene.

A šta znači „prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja“? Šta je to službena dužnost i šta je službena osoba, odnosno služnebo lice?

Članom 1. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine propisano je:
„Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlašćeno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlašćenja, a koja u okviru tih ovlašćenja vrši određenu dužnost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade vrši određenu službenu dužnost na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.“

Znači, službenu dužnost obavlja službeno lice, a službeno lice je i ovlašćeno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

A stavom 15 člana 1. Krivičnog zakona, kojim se definiraju osnovni pojmovi, propisano je: „ Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opština, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, političke organizacije i udruženja građana i drugi oblici udruživanja koji mogu da stiču sredstva i da ih koriste na isti način kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.

Iz svega možemo zaključiti:

1. službena dužnost je dužnost koju obavlja službeno lice u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje obavljaju određene upravne,, kao i u drugim pravnim licima
2. pravno lice je, osim organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugih državnih i upravnih ustanova ili službi, i politička organizacija /stranka.
3. Miloradu Dodiku, zbog pravnih posljedica osude, prestaje službena dužnost predsjednika političke organizacije SNSD-a.