Svaka jedanaesta osoba na svijetu gladuje

(Patria) - Svaka jedanaesta osoba na svijetu gladuje. Klimatska kriza, ratovi, nejednakost i smanjena sredstva ugrožavaju dosadašnje uspjehe u borbi protiv gladi.

Navedeno je to u godišnjem izvještaju Njemačke organizacije za pomoć gladnima (Deutsche Welthungerhilfe) za 2024. godinu, predstavljenom jučer u Berlinu, prenosi Deutsche Welle.

Uprkos svim poteškoćama, ova privatna humanitarna organizacija koja se oslanja na državnu podršku i donacije, pokušava uliti nadu.

- Naš cilj, svijet bez gladi, je i dalje ostvariv, ali samo ako bude prioritet, politički željen i dovoljno finansiran - poručuju iz ove organizacije.

Pogled na stvarnost, međutim, pokazuje da trend već godinama ide dramatično u suprotnom smjeru - u svijetu 733 miliona ljudi trenutno pati od hronične pothranjenosti.

Od 2019. taj broj se povećao za 152 miliona. I situacija će se vjerovatno dodatno pogoršati jer su SAD i Njemačka, najvažnije zemlje donatori, osjetno smanjile svoje budžete za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć.

- Rezovi u budžetu koštaju ljudske živote. Ono što na papiru izgleda kao mjera štednje, za milione ljudi znači glad, bijeg ili čak smrt - kaže predsjednica organizacije za pomoć gladnima Marlehn Thieme.

Uklanjanje gladi mora ostati politički prioritet, zahtijeva ona s obzirom na sve više ratova i kriza. Posebno su pogođeni Palestinci u Pojasu Gaze i ljudi u Sudanu.

Tamo, ali i u drugim regijama, humanitarnim organizacijama sve se više ograničava pristup, kritikuje generalni sekretar organizacije za pomoć gladnima Mathias Mogge.

Humanitarna situacija u Gazi spada među najgore što je vidio u više od 30 godina rada.

Prema izvještaju, više od 90 posto ljudi bilo je protjerano od početka rata između terorističke organizacije Hamas i Izraela. Gotovo dva miliona ljudi krajem 2024. ovisilo je o pomoći u hrani, a 345.000 njih bilo je na rubu smrti od gladi.

- Čak ni naučnici organizacije za pomoć gladnima nisu više imali šta jesti. Vreća od 25 kilograma pšenice košta 520 dolara. To je znak da više jednostavno nema ničega - kaže Mogge.

Za razliku od Gaze, o patnjama ljudi u Sudanu ima vrlo malo slika.

- Tamo niko ne dolazi, zato se o tome i malo čuje - opisuje Mogge razliku u medijskom izvještavanju. Upravo je to često okidač za djelovanje organizacija poput Svjetske organizacije za pomoć gladnima.

Još od aprila 2023. sudanska vojska vodi žestoke borbe s paravojnom grupom koja sebe naziva "Rapid Support Forces".

Više od jedanaest miliona ljudi u bijegu je unutar zemlje. Oko 25 miliona, prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), treba humanitarnu pomoć što je otprilike polovina stanovništva.

U Sudanu je rad humanitaraca, prema Moggeovim riječima, opasniji nego drugdje.

- I dalje imamo zaposlenike na terenu koji se djelomično moraju skrivati. Svaki put kad dođemo do hrane koju možemo podijeliti, zaposlenici se okupljaju i pokušavaju organizirati podjelu - govori Mogge.

Ali nije se samo u Sudanu često prekasno reagovalo na nadolazeće katastrofe, samokritično priznaje generalni sekretar. Zato je organizacija uspostavila sistem predviđanja humanitarne pomoći kako bi mogla brže reagovati na krize i ratove, ali i posljedice klimatskih promjena.

- Tada se unaprijed isplaćuju sredstva pomoći kako ljudi ne bi izgubili sve što posjeduju - stoku, novac i poljoprivredne alate, nego da to, koliko je moguće, zadrže, i da nakon katastrofe ne moraju ponovno početi od nule - objašnjava Mogge.

Još jedno krizno žarište za organizaciju za pomoć gladnima je Sirija, gdje je humanitarna situacija i nakon promjene vlasti u decembru 2024. godine i dalje katastrofalna.

Gotovo 15 miliona stanovnika ne može osigurati dovoljnu prehranu bez pomoći. Ekonomija je nakon 14 godina građanskog rata potpuno uništena. Nedostaje svega: vode, hrane, struje, zdravstvenih usluga, škola.

Krajem godine, cijena hljeba u Alepu porasla je u roku od mjesec dana za čak 900 posto, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije. Kako bi se osigurala opskrba, pruža se podrška pekarama.

Sirija je jedna od 37 zemalja i regija u kojima je organizacija trenutno aktivna. Na terenu sarađuje s više od 300 partnera.

Za svoj rad, ova njemačka organizacija osnovana 1962. godine, imala je u 2024. na raspolaganju oko 384 miliona eura. Od toga je gotovo 87 miliona došlo iz donacija.

Najveći doprinos, u iznosu od 147 miliona eura, došao je od njemačkog Ministarstva za razvoj. Ostatak su doprinijele međunarodne institucije, uključujući Svjetski program za hranu UN-a i Evropsku komisiju.

Centralna rečenica u godišnjem izvještaju glasi: "Glad i nasilni sukobi usko su povezani: bez osigurane opskrbe hranom teško je postići mir, a bez mira gotovo je nemoguće pobijediti glad."

U tom kontekstu, predsjednica organizacije Marlehn Thieme apeluje na međunarodnu zajednicu i njemačku vladu da okončaju sukobe političkim inicijativama i diplomatskim rješenjima.

- Ulaganja u oružje sama po sebi ne donose sigurnost - naglašava ona, aludirajući na globalno snažno rastuće vojne izdatke.

I Njemačka planira povećati svoj vojni budžet sa dva na pet posto BDP-a. Dok će se taj budžetski stav srednjoročno više nego udvostručiti, humanitarna hitna pomoć koju finansira Ministarstvo vanjskih poslova za 2025. godinu trebala bi biti prepolovljena - na milijardu eura.

Istovremeno, rashodi za razvojnu saradnju padaju ispod ciljanog nivoa od 0,7 posto, koja je postavljena kao obaveza.

"Time savezna vlada ne odustaje samo finansijski, nego i politički od međunarodnih obaveza", kritikovala je Organizacija za pomoć gladnima u svijetu zajedno s organizacijom za pomoć djeci Terre des Hommes još u junu.

Za sada nema naznaka da bi se ova situacija mogla promijeniti.