Deset dana tišine o Ćulumovom povratku: Mogu li izmjene Zakona o SIPA-i spriječiti ponavljanje ovakvog scenarija

Piše: Amra Vrabac

Prošlo je već deset dana otkako se Darko Ćulum vratio u Državnu agenciju za istrage i zaštitu nakon što je prethodno povukao svoju ostavku koju je podnio 18. marta.

Državni zastupnici Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić su 21. jula Tužilaštvu BiH predali i krivičnu prijavu protiv Ćuluma za više krivičnih djela. No, Ćulum i dalje dolazi na posao, potpisuje dokumente i akte.

Nezavisni odbor PS BiH nije imao kvoruma da se jučer izjašnjava o Ćulumovom povratku na mjesto direktora jer na sjednicu nije došao član iz reda srpskog naroda.

Vijeće ministara BiH odbija odgovornost u slučaju Ćulum, a predsjedavajuća Borjana Krišto kazala je da je ona svoj dio posla završila čim je ostavku stavila na dnevni red Vijeća ministara BiH. Druga je stvar što ta ostavka nije razmatrana.

Ćulum je prijavljen za krivično djelo udruživanje radi činjenjena krivičnih djela protiv integriteta BiH, a u vezi sa krivičnim djelima Napad na ustavni poredak, Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava iz člana 239. KZ BiH i zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja.

Ćulum je u svojstvu direktora SIPA-e odbio da izvrši nalog Suda BiH za lišenje slobode osumnjičenih lica za napad na ustavni poredak BiH, znajući da je u toku napad na ustavni poredak i u namjeri da odlučujuće doprinese istom postao član udruženja iz člana 170 KZ BiH, koje udruženje je osnovao predsjednik RS Milorad Dodik, a čiji članovi su bili osumnjičeni Nenad Stevandić, Radovan Višković, kao i rukovodstvo MUP Rs Siniša Karan, Siniša Kostrešević koji su formirali oružanu grupu sačinjenu od strane pripadnika specijalne jedinice MUP Rs sa ciljem da spriječe ovlaštena službena lica SIPA-e da sprovedu naredbu Suda BiH za lišenje slobode osumnjičenog Milorada Dodika, Stevandića i Viškovića, odnosno da ih spriječi ili na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke Suda BiH, odnosno da učestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka BiH ili njenih najviših institucija, te postupio po zahtjevu tada osumnjičenog Milorada Dodika koji je tražio od Srba zaposlenih u SIPA-i, Sudu, Tužilaštvu, da napuste ove institucije.

Ćulum je 18. marta podnio ostavku na dužnost direktora SIPA-e u kojoj je naveo da od tog dana prestaju sve njegove dužnosti i prava u navedenoj agenciji te napustio radno mjesto.

"Darko Ćulum dana 14.07.2025. je došao u sjedište SIPA-e sa namjerom da obavlja dužnost direktora iako zna da takva ovlaštenja niti status više nema po sili zakona jer je u skladu sa članom 119. Zakona o policijskim službenicima utvrđeno da policijskom službeniku prestaje radni odnos i automatski gubi status policijskog službenika u slučaju kada svojevoljno podnese ostavku, usljed čega se neovlašteno nalazi u zgradi SIPA-e", navodi se u prijavi.

Zastupnici su od Tužilaštva BiH zatražili da hitno podnese Sudu BiH zahtjev za određivanje mjere pritvora Darku Ćulumu ili mjere zabrane u smislu zabrane ulaska u zgradu SIPA-e ili da joj prilazi na udaljenosti od 50 metara, sastajanje i komunikacija sa svim službenicima i ovlaštenim službenim licima SIPA-e, te sastajanje i komunikacija sa osumnjičenim Dodikom, Stevandićem, Viškoviće, te Kostreševićem i Karanom.

No, Tužilaštvo BiH nije poduzelo niti jednu radnju u vezi Ćuluma iako je on još od 2. marta počeo postupati po nalogu rukovodstva Rs i politike koju vodi SNSD i Milorad Dodik kada su izglasavanjem nekoliko neustavnih zakona u NSRs izvršili krivično djelo napad na ustavni poredak.

Ćulum je tog 2. marta, zajedno sa još nekoliko kadrova iz državnih policijskih agencija prisustvovao sastanku u Banja Luci.

Zatim je 7. marta naredio uposlenicima SIPA-e u Banja Luci da napuste svoja radna mjesta, a nakon što je MUP Rs tražio da to učini.

Kada je 18. marta napustio SIPA-u i odmah se javio u MUP Rs bilo je jasno da Ćulum učestvuje u političkom planu rukovodstva Rs-a.

I dok je trojac osumnjičen za napad na ustavni poredak (Dodik, Stevandić, Višković) kojima je početkom jula ukinut pritvor, Ćulum je danas slobodan čovjek.

Prema informacijama Patrije, ni brojnim uposlenicima nije jasno kako je Ćulum ponovo preuzeo funkciju direktora. No i sami su nemoćni da bilo šta učine jer je već odavno jasno da politika vodi sve procese.

U međuvremenu je zastupnik Emrić predložio izmjene Zakona o SIPA-i na način da kada direktor ili zamjenik direktora nije u mogućnosti obavljati dužnost ili samovoljno napusti dužnost, dužnosti i odgovornosti preuzima rukovodeći policijski službenik odjela i jedinica po redoslijedu kako je utvrđeno članom 11. Zakona o SIPA-i. Izmjenama se čak predviđa i funkcija vršioca dužnosti direktora što do sada nije bio slučaj.

Ove izmjene naći će se na hitnoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH 29. jula. Bez obzira da li će biti usvojene, dalji put ovog zakona isključivo ovisi o Domu naroda PS BiH u kojem je posljednjih mjeseci uzavrela situacija.