(Patria) - Nermina Bačić sa šest godina, njen brat Nermin sa 13, ubijeni su sa majkom i još skoro 30 članova porodice u nepresuđenom genocidu na prostoru Prijedora.
Njihov otac, i trideset godina poslije traži njihove kosti. Traži i gradnju spomenika za više od 100 ubijene djece već decenijama uzaludno.
Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece bio je gost jutarnjeg programa Novi dan na N1.
"Nas je nekolicina živih roditelja kojoj su djeca ubijena. Većina roditelja je ubijena sa djecom na licu mjesta. Ja sam jedan od onih koji je ostao živ i pokrenuo sam inicijativu za izgradnju spomenika toj djeci u Prijedoru", kazao je na početku gostovanja Bačić.
Potom je ispričao kako je prije 11 godina predat zahtjev za izgradnju spomenika ubijenoj djeci grada Prijedora.
"Već je 11 godina kako smo podnijeli zahtjev gradskim vlastima Prijedora za izgradnju spomenika. Smijenila su se četiri (sa sadašnjim) gradonačelnika, prethodna tri su prihvatala razgovor i pokušavali smo naći rješenje za izgradnju. Postavljeni su nam određeni uslovi koje smo mi roditelji ispunili. Gospodin Pavlović, prethodni gradonačelnik, doveli smo do kraja dogovore, ostalo je da se pristupi imenovanju radnog tijela i izgradnji spomenika. Međutim došlo je do njegove smjene i izborom novog gradonačelnika, gospodina Javora koji je zaustavio pregovore i "zabetonirao" sve što smo do sada uradili", kazao je Bačić.
"Ne želi razgovarati"
Gost programa N1 istakao je da su u više navrata pokušali razgovarati sa aktuelnim gradonačelnikom, ali da to on ne želi.
"U nekoliko pokušaja da razgovaramo sa njim on ne želi uopšte razgovarati. Pokušavali smo na sve moguće načine da dođemo do njega, imali smo podršku međunarodnih organizacija, ali gradonačelnik je sve pokušaje odbijao", kaže Bačić i dodaje:
"U jednom trenutku je pristao na razgovor sa mnom i sa evropskim parlamentarcima, kada smo došli do vrata zgrade rekao je da ne želi da nas primi i da možemo samo mi ili evropski parlamentarci prisustvovati sastanku. Nismo željeli da idemo odvojeno. Sutradan je Dodik primio delegaciju iz Evrope, ali gospodin Javor je to odbio. Proces je zaustavljen gradonačelnikovim ponašanjem koji ne želi da razgovara na tu temu".
"Nešto nije načisto"
Bačić je potom kazao da ne može dokučiti zašto gradonačelnik ne želi razgovarati i da ima podršku drugih institucija i zvaničnika.
"On je dijete rata, nije učesnik u ratu, bio je dijete da se ponaša tako prema nama roditeljima i ubijenoj djeci grada Prijedora. Nešto tu nije načisto, mi ne možemo zaključiti šta je to".
"Imamo podršku međunarodnih institucija, razgovarao sam sa predsjednikom RS prije dvije godine na tu temu, svi mi pružaju podršku. Niko nije uspio razgovarati sa gradonačelnikom da pita zašto je zaustavljena izgradnja spomenika".
Fikret Bačić kaže da se do današnjeg dana u Prijedoru traži više od 600 tijela.
"I danas u Prijedoru tražimo preko 600 tijela, a u BiH je 7560 tijela. Tražimo sve, ne samo Bošnjake, sve koji su nestali i koji su ubijeni", kazao je i poručio:
"Mi, građani, živimo suživot tako što se pomažemo, pričamo i pokušavamo nešto izgraditi, ali naši političari to ne žele. Moram naglasiti iako mi znamo ljude koji znaju informacije koje bi mogle otkriti masovne grobnice, institucije države ne rade dovoljno svoj posao. Zato imamo toliko nepronađenih ostataka".
Dan bijelih traka
Podsjećamo, danas je trideset i prvi maj, Dan bijelih traka. 31. maja 1992. godine vlasti u Prijedoru naredile su nesrpskom stanovništvu isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 ljudi, među kojima je 102 djece.
Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.