Tahirović: Dugogodišnja borba
(Patria) - Zakon bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka napokon je stupio na snagu, kaže u izjavi za Patriju predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Tahirović je pritom mislio na dopune Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. godine, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo Inzko, a kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.
Komentar Tahirovića uslijedio je nakon što je Sud BiH prvostepenom presudom na 2,5 godine zatvora osudio predsjednika proruski orijentisanog Udruženja "Istočna alternativa" Vojina Pavlovića za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Sudija Goran Radević je u prvostepenoj presudi naveo kako je to prekretnica u sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini, te pozvao tužilaštva da proicesuiraju takve slučajeve.
- Sud šalje jasnu poruku da su presude za genocid i ratne zločine sudski utvrđene činjenice, ne samo pred sudom u Hagu, već i u sudovima u BiH - rekao je sudija Radević.
Dodao je da postupci Pavlovića nisu bili "iznošenje političkog mišljenja u funkciji slobode govora, već grubo negiranje genocida".
Pavlović je osuđen jer je 10. marta 2023. godine na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom bivšeg komandanta Vojske Rs Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u BiH. Na transparentu je pisalo "Srećan rođendan, živi i zdravi bili".
Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023., za koji je izradio plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli - Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice.
Ovo je ujedno i prva takva presuda u Bosni i Hercegovini, a odbrana i Tužilaštvo BiH na nju mogu uložiti žalbu.
Tahirović kaže da je borba za donošenje jednog takvog zakona koji bi spriječio, odnosno onemogućio negiranje genocida i drugih ratnih zločina trajala duže od decenije.
- Na neki način je ta borba obilježila jedan dio mog, ali i života jednog broja majki Srebrenice, prije svega Munire Subašić i ostalih, da konačno dođemo do tog zakona.
A onda je uslijedila još jedna borba kad je taj zakon nametnuo Inzko 2021. godine - da bi on ugledao svjetlo dana.
Trajalo je to poprilično dugo - ubjeđivanje tužilaštva, organizovanje određenih konferencija, sudijskih analiza presuda...
Evo sada konačno imamo jednu presudu, jeste da je prvostepena, ali ona na neki način usmjerava bh. pravosuđe u kojem pravcu bi moglo ići.
Tužilaštvo sada zaista ima priliku da u narednom periodu procesuira sve one koji negiraju genocid, a pogotovo one koji obnašaju visoke političke funkcije i duboko vrijeđaju prije svega povratnike, ali u cjelini i sve žrtve u BiH.
Sada smo konačno došli do toga da imamo sudsku presudu. I ja se nadam da će ovo u budućnosti biti sasječeno u korijenu, da se ovakvi drastični slučajevi, kao što je to imao priliku do sada raditi predsjednik entiteta Rs, više neće dešavati - zaključio je Tahirović u razgovoru za Patriju.
(D.K.)