Ekonomisti o Trumpovim carinama: Ovakva politika može srušiti svjetsku ekonomiju

(Patria) - Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je početak novog globalnog trgovinskog rata, koji je nazvao "proglašenjem ekonomske nezavisnosti".

No, analitičari i ekonomisti širom svijeta njegove mjere ocjenjuju opasnim, štetnim i ekonomski potpuno neutemeljenim, piše Foreign Policy.

Trump je u govoru izjavio da je Amerika "više od 50 godina bila opljačkana, silovana i iskorištavana" od "prijatelja i neprijatelja" te da američke firme "ne smiju poslovati u inozemstvu" - što je u potpunom neskladu sa stvarnošću, budući da je izvoz američkih roba i usluga 2024. premašio 3 biliona dolara.

Najavio je visoke carine za gotovo sve zemlje svijeta, poručivši da će to dovesti do povratka tvornica i radnih mjesta u SAD i stvaranja "nove zlatne ere".

- Drugi april 2025. bit će dan kada se američka industrija ponovo rodila - ustvrdio je Trump.

Dan nakon objave mjera, Wall Street doživio je težak udar - najviše su pogođene tehnološke dionice.

Strahuje se da bi ovaj trgovinski rat mogao uništiti globalne lance opskrbe o kojima ovise vodeći američki proizvođači, a analitičari upozoravaju na mogućnost spiralnog urušavanja ekonomije.

Ekonomisti su posebno kritični prema jednostavnom i pogrešnom modelu koji stoji iza Trumpove politike.

Na primjer, za Kinu je izračunao da, jer SAD s tom zemljom ima deficit od 295,4 milijarde dolara na uvoz od 438,9 milijardi, to znači da Kina "naplaćuje" SAD-u 67% carine - pa bi, kaže Trump, SAD trebale odgovoriti s recipročnih 34%.

- Ovo nije politika, ovo je čista glupost. Ovakav pristup u potpunosti ignoriše 250 godina ekonomske teorije - smatra dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz.

Trump se u svom govoru pozvao na predsjednika Williama McKinleyja iz 1890-ih, koji se također opisivao kao "carinski čovjek".

No, ekonomisti ističu da su to bila potpuno drugačija vremena - SAD su tada bile industrijska ekonomija u razvoju, a globalna trgovina bila je u povojima.

Stiglitz naglašava da moderni svijet funkcioniše potpuno drugačije: usluge (poput telekoma, obrazovanja i finansija) čine 20% BDP-a, a proizvodnja tek 10%.

- Trump ignoriše činjenicu da današnja proizvodnja koristi robote, a ne ljude, i da nemamo dovoljno inženjera da konkurišemo Kini - rekao je Stiglitz.

Trump se u govoru referisao na američki pritisak na Japan 1980-ih, kada su carine i politički pritisak natjerali japanske kompanije da ulažu u SAD.

Japanski proizvođači u SAD-u danas godišnje proizvedu više od 3 miliona vozila - dvostruko više nego što se uvozi iz Japana.

Iako je Japan i dalje u trgovinskom suficitu sa SAD-om, razlika se smanjila. No Trump je, uprkos tim uspjesima, optužio Japan da "94% automobila i dalje proizvodi u Japanu" i uveo dodatnu carinu od 24%.

Iako mnogi kritikuju Trumpovu strategiju, neke kompanije - u strahu od carina - najavile su ulaganja u SAD.

Hyundai planira otvoriti čeličanu u Louisiani vrijednu 21 milijardu dolara. TSMC iz Tajvana i japanski SoftBank također planiraju proizvodnju u SAD-u. Apple, Intel i Micron najavili su ulaganja u domaće proizvodne pogone.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da Trump ukida ključne elemente industrijske politike - poput subvencija, ulaganja u nauku i poticaje iz zakona koje je uveo Biden.

- Ovo daje loše ime carinama, koje mogu biti korisne ako se kombinuju s pametnim mjerama - rekao je Adam Hersh iz Economic Policy Institutea.

Nakon Trumpovih mjera, vlade širom svijeta već najavljuju protumjere. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je carine "brutalnim i neutemeljenim" i predložio obustavu ulaganja u SAD. Japanska kompanija Suntory razmatra potpuno povlačenje s američkog tržišta.

Ekonomisti se slažu da je Trumpov pristup konfuzan, nekonzistentan i opasan.

- Ovo nije 1985., a još manje 1890. godina. Ovakva politika može srušiti svjetsku ekonomiju. Jednostavno - više ne živimo u svijetu u kojem ovakve stvari prolaze nekažnjeno - mišljenja je Nathan Lane s Univerziteta Oxford.