Danas vanredni samit EU o odbrani i Ukrajini

(Patria) - Čelnici država članica Evropske unije okupit će se danas na vanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Iz Brisela se javio HRT-ov novinar Vibor Vlainić, koji je rekao da čelnici i dužnosnici EU jučer nisu spomenuli ime Donalda Trumpa, te da su vrlo oprezni kako se ne bi zamjerili američkom predsjedniku.

Međutim, ističe da je današnji vanredni samit ipak jedna reakcija na ponašanje američke administracije.

- Na sastanku će biti dvije glavne teme - evropska odbrana i Ukrajina. Što se tiče evropske obrane, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je svoj plan za ponovno naoružavanje Evrope.

Ona će ga u četvrtak još detaljnije predstaviti evropskim liderima. Planirano je i usvajanje zajedničke deklaracije, zajedničke izjave svih zemalja članica, ali pitanje je hoće li to biti izvodivo jer se Mađarska i Slovačka već protive tome.

Mađarski premijer Viktor Orban prije nekoliko dana je poslao i pismo predsjedniku Evropskog vijeća u kojem traži da se izbaci stavka o nastavku naoružavanja Ukrajine, te predlaže da se započnu direktni pregovori između EU i Rusije.

A slovačkom premijeru smeta što se nigdje u tom nacrtu ne spominje traženje i zahtjev za što bržim prekidom vatre u Ukrajini - rekao je Vlainić.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da donesu prve kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem video-veze.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Evrope, koji je Von der Leyen predstavila u utorak. Prema njenim riječima, plan bi mogao mobilizovati blizu 800 milijardi eura za odbranu.

"Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu", napisala je Von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Istakla je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Evropa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

Komisija predlaže uspostavu posebnog finansijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na finansijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na šta će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.

Ta bi se sredstva koristila za finansiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protivzračne i protivraketne odbrane, topničkih sistema, bespilotnih letjelica s projektilima i municijom i sistema za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od cyber sigurnosti do vojne mobilnosti.

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavku, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala odbrambena industrijska baza.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u budžetima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da budžetski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za odbranu.

- Ako države članice povećaju troškove za odbranu za prosječno 1,5 posto svog BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u periodu od četiri godine - rekla je Von der Leyen.