Naučnici tvrde: Ljudski životni vijek prestao se produživati od 2011.

(Patria) - Percepcije o dugom životu, čak i besmrtnosti, oduvijek su dio ljudske svijesti i ponavljaju se u religiji, književnosti, filmovima, muzici, čak i robi široke potrošnje.

Premda nauka i medicina nisu ovladale nečim poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. stoljeća doveo je do toga da ljudi žive duže nego u prethodnom periodu.

Međutim, čini se da se očekivani životni vijek prestao produživati, barem u Evropi, i to od 2011. godine.

"Više ne živimo duže", stav je desetina istraživača s univerziteta East Anglia, Washington, Exeter, Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja i britanskog ministarstva zdravstva i socijalne zaštite.

- Hrana koju jedemo, tjelesna neaktivnost i pretilost su u velikoj mjeri krivi za to, kao i pandemija Covida - kažu stručnjaci nakon proučavanja zdravstvenih podataka Evropljana.

"Stopa poboljšanja bila je niža u periodu od 2011. do 2019. nego u periodu od 1990. do 2011. u svim zemljama osim u Norveškoj", piše u studiji objavljenoj u medicinskom časopisu "The Lancet Public Health".

- Napredak u javnom zdravstvu i medicini u 20. stoljeću doveo je do toga da se očekivani životni vijek u Evropi poboljšavao iz godine u godinu. Ali to se više ne događa.

U decenijama između 1990. i 2011. znatno se poboljšao očekivani životni vijek zbog poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka - kaže Nick Steel iz UEA-e.

Nakon tog vrhunca 2011. porasli su "veliki rizici" kao što su pretilost, visoki krvni pritisak i visoki holesterol, većim dijelom zbog pretilosti i loše prehrane.

Otkrića su uslijedila nakon objave istraživanja Instituta Max Planck i Univerziteta u Edinburghu u septembru prošle godine koje sugeriše da milenijumi genetskih mutacija čine ljude manje sposobnima u poređenju s našim precima.

Čini se da relativno ugodan stil života i napredak u medicinskoj zaštiti imaju kontraintuitivni učinak čineći današnje ljude ranjivijima na takve mutacije nego u prošlosti, smatraju naučnici.