VLAST NE ZNA RADITI NI KAD IMA NOVAC Smijenili Džafića zbog pruge, a ko će odgovarati za sporost obnove kuća?

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Vlast u Bosni i Hercegovini nije funkcionalna ni kada ima novca. A, Bosni i Hercegovini su druge države donirale 20 miliona i 397 hiljada za obnovu infrastrukture, kuća i poslovnih objekata u lokalnim zajednicama koje su pretrpjele najveću štetu tokom poplava. Ali, obnove ili smještaja još nema.

Dokazuje nam to primjer Jablanice i sporost pri projektima obnove kuća koje su razorene u poplavama i bujicama prije tri mjeseca. Za sporost u sanaciji uništenih 80 metara pruge našli su u bivšem direktoru Željeznica FBiH Enisu Džafiću (kojem su svezali ruke, dodijelili zadatak Autocestama, pa ga smijenili), ali odgovornost za sporost jer građani Donje Jablanice još uvijek borave u kolektivnim smještajima ili kod porodica i prijatelja.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić govorio je da ovakvu stvar nije moguće riješiti u kratkom roku, dok je ministar Nerin Dizdar pristupio dobro oprobanom receptu – krivi su oni prije nas (čitaj SDA).

“Nažalost, Federalna vlada u bivšem sazivu je ugasila agenciju koja je to vrlo efikasno mogla kanalisati, tako da sad ostaje da vidimo interne procedure, odnosno na koji način će sredstva, ne samo od Republike Hrvatske nego i od drugih donatora, biti doznačena. Mi smatramo da bi najbolje bilo da se odmah ide putem Federalne vlade koja će tu biti, da tako kažem, operativna podrška i kičma, naravno, u saradnji s lokalnim zajednicama i kantonalnim vladama, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti odgovore i da ćemo u kratkom roku dobiti sredstva – objašnjavao je za Avaz ministar Dizdar.

A, novac je prikupljen. Stajao je na računima dok je vrijeme neumoljivo curilo. Šamar federalnim vlastima udarit će ministar finansija BiH Srđan Amidžić koji je uz čuđenje više puta napomenuo da se vlast unutar Federacije ne može dogovoriti oko preraspodjele novca.

I potrajalo je to izvjesno vrijeme, pa su na kraju ipak utvrdili kriteriji raspodjele novca, a što je uključivao broj pogođenih domaćinstava, stepen oštećenja objekata, hitnost intervencija, dužinu oštećenih saobraćajnica, te zahvaćene površine riječnih korita i kanala.

Ukupna sredstva iz ove odluke raspodijeljena su između Vlade Federacije BiH, kantona, gradova i općina, a procentualno najveći dio pripada Općini Jablanica sa 23,41 posto. Slijedi Grad Konjic sa 21,58 posto, a značajan udio sredstava dobit će i Hercegovačko-neretvanski kanton sa 13,53 posto.

Kompletna raspodjela

Vlada Federacije BiH – 1.063.617,36 KM (5,21%)
Hercegovačko-neretvanski kanton – 2.759.259,35 KM (13,53%)
Srednjobosanski kanton – 1.031.159,53 KM (5,06%)
Grad Mostar – 341.323,08 KM (1,67%)
Grad Konjic – 4.400.726,24 KM (21,58%)
Općina Fojnica – 1.837.064,36 KM (9,01%)
Općina Kiseljak – 1.716.664,58 KM (8,42%)
Općina Kreševo – 2.296.208,86 KM (11,26%)
Općina Jablanica – 4.774.154,63 KM (23,41%)
Općina Vareš – 74.137,41 KM (0,36%)
Općina Drvar – 26.454,02 KM (0,13%)
Općina Visoko – 66.135,07 KM (0,32%)
Općina Breza – 10.112,89 KM (0,05%)

To je urađeno tek sredinom decembra, ali opet je sve stalo.

Odgovornost niko ne preuzima, a snijeg je već dobrano prekrio tragove razornih poplava koje su 4. oktobra pogodile dijelove Bosne i Hercegovine. Katastrofalne bujične poplave i klizišta usmrtila su 27 osoba. Najteže je stradala Donja Jablanica, naseljeno mjesto u općini Jablanica, gdje je poginulo 19 osoba i pričinjena ogromna materijalna šteta. A, tu još nije smještaj dobila niti jedna porodica.

Nema ni odgovornosti za traljavost, a što u konačnici pokazuje da je vlast u BiH ipak svrha samoj sebi, a nikako na usluzi građanima.

Još jednom smo uvidjeli duboku političku i administrativnu nesposobnost vlasti u Bosni i Hercegovini, naročito u kontekstu hitnih situacija kao što su poplave. Nije samo sporost u raspodjeli sredstava problem, već i potpuna nesigurnost i nepovjerenje građana prema institucijama koje su dužne odgovoriti na katastrofe poput ove. A, nisu!

Duboko ukorijenjene političke, administrativne i sistemske probleme koji ometaju normalan oporavak zajednica nakon prirodnih katastrofa jednostavno su tužna realnost BiH.