Bošnjačka zajednica kulture promijenila ime i logotip: Izbačeno ime 'Preporod', iza odluke stoje Kodrić i Filandra

(Patria) - Skupština Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda s tradicijom od 1903. godine, na sjednici održanoj 28. 9. 2024. godine u Travniku donijela je Odluku o modifikaciji naziva Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u naziv Bošnjačka zajednica kulture. Sanjin Kodrić je predsjednik bivšeg Preporoda, dok je Šaćir Filandra bio predsjednik Skupštine ukinutog Preporoda.

Odluka je donesena s plebiscitarnom podrškom članova Skupštine s ciljem daljnjeg institucionalnog razvoja Bošnjačke zajednice kulture, primjereno dosegnutom stepenu institucionalne razvijenosti i sukladno daljnjim potrebama institucionalnog razvoja Bošnjačke zajednice kulture, kao i ukupne kulture i identiteta Bošnjaka i Bosne i Hercegovine kao cjeline. Donošenjem ove odluke naziv Bošnjačke zajednice kulture preciziran je na način koji jasno određuje njeno stvarno, generičko ime te eksplicitno iskazuje suštinu historijskog i savremenog postojanja ove institucije – institucionalnu pripadnost bošnjačkom narodu, zajedništvo kao oblik institucionalnog organiziranja i institucionalni odnos prema ukupnosti Bošnjaka kao naroda te institucionalno bavljenje kulturom Bošnjaka kao fundamentalnim identitetskim sadržajem. Odlukom je, nakon više sličnih ranijih nastojanja tokom prethodnih 20 godina, riješen problem adekvatnog imenovanja Bošnjačke zajednice kulture kao institucije, uzimajući u obzir njenu 121 godinu dugu i složenu historiju te sva dosadašnja transgeneracijska postignuća, kao i nužnost njena daljnjeg institucionalnog profiliranja u sadašnjosti i budućnosti.

Bošnjačka zajednica kulture pravni je nasljednik niza svojih institucionalnih preteča i pravnih prethodnika – najprije društva „Gajret“, osnovanog 1903. godine, društva „Narodna uzdanica“, osnovanog 1924. godine, te jedinstvenog Muslimanskog kulturnog društva „Preporod“, nastalog 1945. godine spajanjem društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, ali i više drugih kulturnih, prosvjetnih i sličnih organizacija tadašnjeg muslimanskog naroda, koja su ujedinjena u tadašnje Muslimansko kulturno društvo „Preporod“ kao sveobuhvatnu i krovnu organizaciju kulture Muslimana / Bošnjaka ovog vremena. U specifičnim društveno-političkim okolnostima datog historijskog trenutka, rad Muslimanskog kulturnog društva „Preporod“ zabranjen je i prekinut 1949. godine, a obnovljen s demokratskim promjenama 1990. godine, tad pod imenom Kulturnog društva Muslimana „Preporod“. U skladu s odlukom Prvog bošnjačkog sabora od 28. 9. 1993. godine o obnovi narodnog imena Bošnjak, za što se zalagalo upravo Kulturno društvo Muslimana „Preporod“, Kulturno društvo Muslimana „Preporod“ 1995. godine i zvanično je bilo preimenovano u Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, a 1997. godine u Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“, kao u tom trenutku primjereniji naziv za temeljnu i najstariju organizaciju kulture Bošnjaka, odnosno kao izraz do tog trenutka ostvarenog razvoja institucije.

U skladu s gornjim, nazivom Bošnjačka zajednica kulture kao generičkim i suštinskim nazivom obuhvaćena su sva dosadašnja imena ove institucije, počev od „Gajreta“, preko „Narodne uzdanice“ do „Preporoda“, uključujući i sve druge kulturne, prosvjetne i slične organizacije koje su nakon 1945. godine ujedinjene u tadašnje Muslimansko kulturno društvo „Preporod“. Kao i nazivi „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ te svi drugi nazivi organizacija koje su institucionalne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture, i naziv „Preporod“ ostaje i dalje pravno zaštićen kako u domaćem, tako i u međunarodnom pravnom prometu, pri čemu će se radi osiguranja kontinuiteta i vidljivosti tamo gdje je to potrebno naziv „Preporod“ zadržati te i dalje upotrebljavati u svim slučajevima gdje za to postoje opravdani razlozi (npr. Hor „Preporod“, Ansambl narodnih pjesama i igara „Preporod“, Folklorni ansambl „Preporod“ i sl.), kao i u nazivima pojedinih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture (Galerija „Preporod“, RTV „Preporod“, Planinarsko društvo „Preporod“ i sl.). Stoga je naziv Bošnjačka zajednica kulture istovremeno i sveobuhvatan kako u historijskom smislu, tako i u smislu mogućnosti daljnjeg širenja institucionalnih kapaciteta i okvira Bošnjačke zajednice kulture.

Sastavni dio procesa modifikacije naziva Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u naziv Bošnjačka zajednica kulture jeste i promjena logotipa institucije budući da svojim verbalnim sadržajem postojeći logotip (ime „Preporod“ ispisano stiliziranim likom pauna) postaje neprimjenjiv. Umjesto dosadašnjeg logotipa, obnavlja se logotip društva „Gajret“ kao najstarije institucionalne preteče i prvog pravnog prethodnika Bošnjačke zajednice kulture, uz nužne modifikacije, odnosno adaptacije s obzirom na novi naziv i savremene dizajnersko-grafičke standarde. Savremenom obnovom ovog inače simbolički vrlo signifikantnog logotipa i vizualnim identitetom institucionalno se u cijelosti zaokružuje historija Bošnjačke zajednice kulture i dodatno etablira institucionalna tradicija od osnivanja društva „Gajret“ 1903. godine pa nadalje. Pritom, također radi osiguranja kontinuiteta i vidljivosti tamo gdje je to potrebno, raniji logotip s imenom „Preporod“ zadržava se u svim slučajevima gdje za to postoje opravdani razlozi (npr. Hor „Preporod“, Ansambl narodnih pjesama i igara „Preporod“, Folklorni ansambl „Preporod“ i sl.), kao i u nazivima pojedinih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture (Galerija „Preporod“, RTV „Preporod“, Planinarsko društvo „Preporod“ i sl.).

Osim što predstavlja suštinski iskorak ka daljnjem institucionalnom razvoju Bošnjačke zajednice kulture, modifikacijom naziva riješena su i pojedina praktična pitanja (poput npr. u javnosti često prisutnog miješanja i izjednačavanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Islamskih informativnih novima Preporod kao glasila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine i sl.), kao i druga važna pitanja.

Modifikacija naziva simbolički je izvršena na godišnjicu Prvog bošnjačkog sabora, održanog 28. 9. 1993. godine u Sarajevu, te je tako i na ovaj način istaknut historijski značaj odluke o obnovi narodnog imena Bošnjak koja je donesena upravo na Prvom bošnjačkom saboru, sa svom sviješću o fundamentalnosti adekvatnog imenovanja, što je konzekventno primijenjeno i na imenovanje Bošnjačke zajednice kulture kao takve.

O modifikaciji naziva Bošnjačka zajednica kulture obavijestit će javnost, nadležne organe i sve druge relevantne institucije, pri čemu će se proces tranzicije u vezi s modifikacijom naziva provesti u za to predviđenom roku, uključujući podružnice i druge organizacijske jedinice Bošnjačke zajednice kulture u zemlji i inostranstvu, saopćeno je iz BZK-a.