Od Zubca do Galića: Vlast 10 godina bez izmjena zakona kojim bi se brže smijenili direktori i zamjenici policijskih agencija

Piše: Amra Vrabac

Zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić od 8. jula je u bijegu i nalazi se u susjednoj Hrvatskoj.

Zbog zakonskih odredaba u ovom trenutku smjena Zorana Galića izgleda kao nemogući scenario. On je prvo pokušao isposlovati bolovanje, a kada mu to nije pošlo za rukom onda je putem svojim advokata zatražio godišnji odmor. Nakon što direktor SIPA-e Darko Ćulum nije udovoljio tom zahtjevu, advokatski tim Zorana Galića uputio je Nezavisnom odboru i Vijeću ministara BiH zahtjev za razrješenje jer je ispunio uslove za penzionisanje. Galić traži razrješenje sa datumom 8. juli kada je postao nedostupan pravosudnim organima BiH i izbjegao hapšenje zbog sumnje na korupciju dok je bio direktor Granične policije BiH.

U slučaju Zorana Galića primjenjuje se Zakon o SIPA-i i Zakon o policijskim službenicima. Tačno je da je jedino nadležno tijelo za iniciranje smjene direktora i zamjenika Nezavisni odbor. No, postoje jasno propisani uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi Nezavisni odbor predložio smjenu Vijeću ministara BiH.

“Nezavisni odbor predlaže smjenu rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH, za čiji je izbor nadležan, ako su počinili krivično djelo, odnosno ako počine tešku povredu službene dužnosti, osim za krivična djela iz oblasti sigurnosti saobraćaja”, navodi se u nadležnostima NO.

Šta se dešava u slučaju Galić?

Protiv njega nema podignute optužnice, niti pravosnažne presude. Tužilaštvo BiH je zatražilo raspisivanje crvene potjernice ali to nisu zakonom propisani faktori za smjenu.

Ako se sjetimo slučaja bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca, on je mjesecima obavljao dužnost i nakon podizanja optužnice, a smijenjen je tek nakon što mu je pravosnažno potvrđena presuda. Od potvrđivanja optužnice do pravosnažne presude prošlo je više od godinu dana, a Zubac je ostvarivao pravo iz radnog odnosa jer nikada nije bilo dovoljno glasova da se on suspenduje. I tada je zakazao Nezavisni odbor jer nije bilo dovoljno glasova se Zubac suspenduje. Vijeće ministara BiH razriješilo ga je u avgustu 2015. godine.

I za desetak godina koliko je prošlo od slučaja Zubac, vlast na državnom nivou nije promijenila zakone koji bi omogućili efikasnu smjenu rukovodilaca i zamjenika direktora državnih policijskih agencija, a kako bi se izbjeglo da na račun države i dalje žive, a sumnjiče se za teška krivična djela, očekuju optužnicu ili presudu i nanose ugled policijskoj agenciji.

Nezavisni odbor u slučaju Zorana Galića je mogao pokrenuti disciplinski postupak ali time bi se otvorila dva problema. Prvi je što bi amnestirali njegovo neprisustvo na poslu od 8. jula za koje nema pokriće, a čekanjem na izjašnjenje kupili bi mu još vremena. Ukoliko bi bio pod disciplinskim postupkom ili suspenzijom do okončanja procesa imao bi pravo na veći dio plaće.

Nezavisni odbor u svom aktu prema Ministarstvu sigurnosti BiH ostavio je i opciju razrješenja upravo jer bi se disciplinski postupak mogao razvući nekoliko mjeseci.

No, Zakon o policijskim službenicima ostavlja mogućnost da se može primijeniti i Zakon o radu u institucijama BiH. A taj zakon jasno precizira u kojim slučajevima može prestati ugovor o radu i to: ako je zaposlenik neopravdano izostao sa posla pet radnih dana uzastopno, odnosno sedam radnih dana sa prekidima u roku šest mjeseci. Galićeva šihtarica za mjesec juli ostala je upražnjena od 8. jula, jer nije dostavio dokaze o svojoj odsutnosti. Iako je bilo moguće da traži i neplaćeno odsustvo od 30 dana, Galić to nije uradio već na koncu traži razrješenje.

S druge strane u Zakonu o SIPA-i ne postoji riječ “smjena” već isključivo razrješenje. I tu su jasno propisani uslovi za isto: Vijeće ministara razrješava direktora i zamjenika direktora prema uslovima i procedurama koje sprovodi Nezavisni odbor.

(5) Direktor i zamjenik direktora mogu biti razriješeni dužnosti prije isteka mandata:
a) na lični zahtjev;
b) ako mu je konačnom odlukom izrečena disciplinska mjera zbog učinjene teže povrede radne dužnosti;
c) ako je osuđen za krivično djelo, osim za krivično djelo iz oblasti bezbjednosti saobraćaja;
d) ako se utvrdi da je aktivni član političke partije;
e) ako se na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove utvrdi da je trajno spriječen da obavlja dužnost.

Dakle, Nezavisni odbor nije pokrenuo disciplinski postupak čime mu nije izrečena disciplinska mjera, Galić nije osuđen za krivično djelo, nije utvrđeno da je aktivni član partije iako je prisustvovao skupovima HDZ-a, a nejasno je i njegovo zdravstveno stanje.

Nezavisni odbor zbog svoje strukture u kojoj su tri člana bliska HDZ-u očito ima poteškoće da postupi zakonito u ovom slučaju, pa je sve prebačeno na Vijeće ministara BiH. No, zakon je jasan. Vijeće ministara BiH nije nadležno za smjenu i ukoliko bi postupilo mimo Nezavisnog odbora to bi Galiću otvorilo mogućnost tužbe koju bi sigurno dobio u svoju korist.

Ministar sigurnosti Nenad Nešić precizirao je da u ovom trenutku mogu samo postupiti po zahtjevu za razrješenje koje je podnio Galić ukoliko Nezavisni odbor ne dostavi zahtjev za smjenom.

No, pravni stručnjaci ipak bi trebali dati svoje mišljenje da li su ispunjeni uslovi da se zbog nepoštivanja odredaba Zakona o radu može Galiću otkazati ugovor o radu. Time bi se izbjeglo da Galić ostvari beneficije od ove državne agencije i budžeta BiH dok se nalazi u bijegu od krivičnog postupka.

Vijeće ministara BiH održalo je dvije hitne sjednice zbog ovog slučaja, ali ministri iz reda Bošnjaka insistiraju na smjeni, a ne razrješenju tako da nisu glasali za ponuđeno razrješenje prema kojem bi Galić ostvario određene beneficije.

Već sutra će nastupiti drugi mjesec otkako je Galić u bijegu, a nadležna tijela nisu u stanju riješiti ovu nezapamćenu sramotu.