NES BiH: Trojkin 'Plan rasta' za rušenje suvereniteta BiH

(Patria) - "Eksperti" za ekonomski rast, unutrašnje tržište, evropske integracije i
još mnogo toga, iz Trojke, u posljednje vrijeme u javnim nastupima građane BiH ubjeđuju kako je Plan rasta spas za BiH, za proces evropskih integracija, za privredu BiH, ističući da tu nema ništa sporno te da su spremni sa kritičarima ovog dokumenta diskutovati svaku od mjera pojedinačno, saopćeno je iz NES-a.

"Malo ozbiljnija analiza Plana rasta, koji Trojka grčevito brani ukazuje da se radi o prevari i da je to zapravo mehanizam kojim se Dodiku daje podrška za nastavak rušenje BiH. Nevjerovatno ali istinito da bošnjački predstavnici u Vijeću ministara BiH po prvi put u istoriji BiH daju institucionalnu podršku rušiteljima BIH i to javno, pri tom ubjeđujući javnost kako se radi o spasonosnom rješenju za BiH.

Kako vrijeme odmiče građani BiH, stručna javnost kao i mnogi najbliži saradnici lidera Trojke uviđaju da se radi o katastrofalno lošem dokumentu kojim se ruši suverenitet BiH. Velikim brojem mjera nastoji se sakriti suština, a to je da su na zahtjev RS izbačene ključne mjere za BiH koje se odnose na Ustavni sud BiH, te da je u ovaj dokument uvršten Zakon o tehničkim propisima RS (strana 64. Plana rasta), a u tom dokumentu piše da će entitet RS donijeti Zakon o tehničkim propisima RS, a koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Prihvatanjem neustavnog zakona RS u zvaničnom dokumentu Vijeća ministara
BiH Dodiku se daje instrument da se suprostavi Odluci ustavnog suda BiH
2/21, te da svoje protivustavne aktivnosti može pravdati ispunjavanjem odluka legalnog državnog organa – Vijeća ministara i međunarodnih obaveza BiH prema EU. Na taj način stvara se pravni haos u kom će RS nastaviti sa svojim protivustavnim aktivnostima na otimanju nadležnosti BiH, rušenju unutrašnjeg tržišta i jedinstvenog ekonomskog prostora BiH.


U takvom pravnom haosu praktično nije moguće ostvariti ekonomski rast
jer je vladavina prava i pravna sigurnost preduslov za stvaranje privrednog ambijenta koji može generisati ekonomski rast. Kreira se ambijent u kojem će kontradiktorne pravne norme u BiH stvoriti uslove za još veći kriminal i korupciju, te će većina sredstva iz ovoga plana završiti u privatnim džepovima, upravo ono što treba Dodiku.

Evidentno je da se predstavnici RS prilikom izrade ovog dokumenta ni u kom slučaju nisu htjeli odreći neustavnog Zakona o tehničkim propisima, te su insistirali da se isti mora uključiti u Plan rasta po cijenu da se ovaj dokument ne usvoji. Znači, RS se ni po koju cijenu ne odriče svojih planova za preuzimanje državnih nadležnosti i rušenje BIH.

Iako su predstavnici Trojke znali da se radi o protivustavnim aktivnostima RS, na koje upozorava i Evropska komisija u svojim izvještajima, tražeći da RS prekine sa blokadama i da se uspostavi jedinstveni ekonomski prostor BiH (ovaj sporni zakon je upravo razlog podjele ekonomskog prostora BiH), ipak su bez obzira na sve to dali podršku zahtjevu RS, pri tom čineći krivično djelo nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH.

U ovom kontekstu posebno zabrinjava činjenica da Trojka u javnom prostoru pokušava zamjenom teza nametnuti narativ da su svi oni koji ne podržavaju neustavne odredbe Plana rasta nedobronamjerni prema BiH, a da je Dodik konstruktivan partner u ovom procesu.

Ako Trojka zvaničnim dokumentom Vijeća ministara BiH kao dio pravnog okvira BiH priznaje neustavni zakon RS kojim se ruši unutrašnje tržište BiH i otimaju nadležnosti BiH u vanjskotrgovinskoj politici, onda ta ista Trojka radi protiv interesa BiH i generira Dodikov narativ o podjeli BiH. Praktično priča o izdaji interesa BiH samo u ovom konkretnom primjeru izlazi na vidjelo i dobija svoj epilog.

A podsjećamo da je Ustavni sud svojom Odlukom U 2/21 utvrdio da Zakon o
tehničkim propisima RE nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te
je naglasio "Analizirajući ovo pitanje, Ustavni sud podsjeća da je Parlamentarna skupština BiH, u smislu svojih ovlaštenja iz člana IV/4.a)
Ustava Bosne i Hercegovine, donijela postojeći Zakon o tehničkim zahtjevima koji je objavljen u „Službenom glasniku BiH“ broj 45/04.”

Ustavni sud dalje navodi:" Cilj ovog zakona, kako proizlazi iz odredbe člana 2, jest usklađivanje tehničkih propisa u Bosni i Hercegovini s direktivama Evropske unije, pri čemu je Ministarstvo vanjske trgovine nadležno za usklađivanje tehničkih propisa.

Ministarstvo postupa na osnovu prijedloga Komiteta za tehničke propise BiH sačinjenog od predstavnika (ministara) s državnog i entitetskih nivoa vlasti, te Brčko distrikta BiH. Navedeni zakon je strukturiran u sedam poglavlja unutar kojih su u dvadeset i jednoj zakonskoj odredbi uređena pitanja koja se odnose na način propisivanja i postupak ocjenjivanja tehničkih zahtjeva za proizvode koji se stavljaju na tržište BiH.

U tom pravcu su definirane obaveze pravnih i fizičkih lica koja stavljaju proizvode na tržište u BiH (član 5), subjekti koji donose tehničke propise (član 6), tijela koja učestvuju u ocjenjivanju usklađenosti proizvoda s tehničkim propisima (član 12) i nadzor nad provođenjem Zakona o tehničkim zahtjevima (član 14).”, navode iz NES-a.