OTVOREN PRIJE 31 GODINU Tunel spasa bio je i ostao simbol otpora i snage opkoljenog Sarajeva

(Patria) - Na današnji dan, 30. jula 1993. godine, u kasnim večernjim satima, probijen je Tunel D-B, a 31. jula pušten u funkciju. Tunel Spasa, kako su ga nazvali građani, ključna je struktura koja je omogućila preživljavanje Sarajeva tokom najduže opsade jednog grada u modernoj historiji. Ovaj tunel, izgrađen ispod aerodromske piste, povezao je naselja Dobrinju i Butmir, pružajući jedinu direktnu vezu s vanjskim svijetom za stanovnike Sarajeva.

Povodom njegovog probijanja i puštanja u funkciju, 31. jula ispred Edukativnog centra Spomeničkog kompleksa Tunel D-B - Dobrinjska strana Tunela spasa, u ulici Kurta Shorka 60, s početkom u 20 sati, bit će upriličeno svečano obilježavanje ovog značajnog datuma.

Tok izgradnje

Tokom opsade, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, odnosno 44 mjeseca ili 1425 dana, Sarajevo je bilo potpuno odsječeno od vanjskog svijeta. Stanovnici su se suočavali s teškim uvjetima, uključujući nestašicu hrane, vode, struje i medicinskih potrepština. Tunel, dug oko 800 metara i visok između 1,5 i 1,8 metara, bio je ključna tačka otpora i preživljavanja.

Izgradnja tunela započela je 28. januara 1993. godine, suočena s izazovima poput nepovoljnih vremenskih uvjeta, granatiranja te nedostatka alata i radne snage. Radovi su bili izuzetno teški jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je jedini način komunikacije između dvije strane bio opasno pretrčavanje piste.

Tunel "D-B" - Dobrinja - Butmir postao je tajna žila kucavica Sarajeva, omogućavajući transport osnovnih životnih namirnica, hrane, lijekova, oružja, ali i informacija. Osim toga, tunel je omogućio vojsci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) da povlači i pregrupira svoje jedinice, što je bilo ključno za održavanje odbrane grada.

Ljudski gubici

Prije izgradnje tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život pokušavajući pretrčati aerodromsku pistu, koja je bila pod konstantnim nadzorom i napadom srpskih snaga. Tunel je smanjio ovu smrtonosnu praksu, pružajući sigurniji prolaz za ljude i robu.

Godine 1994., u tunel su postavljene male šine kako bi se transport olakšao, što je dodatno ubrzalo kretanje ljudi i robe kroz tunel. Iako je vojska Republike Srpske saznala za postojanje tunela i pokušala ga uništiti, ti pokušaji nisu uspjeli.

Nakon rata, Tunel Spasa pretvoren je u muzej i spomenički kompleks pod upravom Memorijalnog centra Sarajevo. Otvoren je za posjetitelje s butmirske strane, a kompleks nudi jedinstveno historijsko iskustvo, pružajući uvid u svakodnevni život Sarajeva tokom opsade. Posjetitelji mogu vidjeti artefakte, fotografije i video zapise iz tog vremena, kao i predmete koje su građani Sarajeva improvizirali da bi preživjeli.

Kroz ovaj tunel prošla je ne samo materijalna pomoć, već i nada u opstanak i bolje sutra, čineći ga jednom od najvažnijih građevina u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine i on ostaje simbol snage, otpora i preživljavanja stanovnika Sarajeva, saopćeno je iz Memorijalnog centra Sarajevo.