Plenković 'čuva leđa Čoviću' ali do kada: Hoće li ga koštati konfrontacija SAD-u zbog Južne plinske interkonekcije

Piše: Amra Vrabac

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je dolazak premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u Mostar 3. juna. To u prijevodu znači da će Plenković u prvoj posjeti BiH nakon što je ponovo izabran za predsjednika Vlade RH nakon provedenih izbora 17. aprila zaobići institucije BiH i Sarajevo, te doći u stranačko-prijateljsku posjetu Čoviću.

Uzmemo li u obzir i Čovićevu izjavu da se njegov zahtjev za "legitimnim predstavljanjem" tumači kao želja za trećim entitetom te da će to i zagovarati za šta treba promijeniti Ustav BiH onda je Plenkovićeva posjeta još znakovitija.

U oktobru će u BiH biti održani lokalni izbori, a Čović je najavio kako se HDZ BiH sprema da zadrži poziciju gradonačelnika Mostara te da stranka ima 18 ruku u Gradskom vijeću. Time bi HDZ BiH izbjegao koalicije te vlastitim rukama mogao osigurati HDZ-ovog gradonačelnika.

Čović je svojim zahtjevima za osnivanjem novog plinskog preduzeća sa sjedištem u Mostaru koje bi gradilo Južnu plinsku interkonekciju preko koje bi išao plin iz Hrvatske u BiH, umjesto BH-Gasa, naljutio i američku administraciju. Sjetimo se pisma američkog državnog sekretara Antonya Blinkena, a i stava Ambasade SAD da nosilac projekta mora biti BH-Gas.

"S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovom materijom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt", napisao je Blinken u pismu šefu bh. diplomatije Elmedinu Konakoviću u januaru. Isto pismo uputio je i hrvatskom ministru vanjskih i evropskih poslova Gordanu Grlić Radmanu, te poručio da će ambasade pratiti situaciju.

Sve su bile glasnije najave da bi Čović zbog svog takvog stava mogao završiti pod sankcijama SAD odnosno na "crnoj listi". No, Čović je i na to imao odgovor pa je Amerikancima poručio da je on "anđeo i da može završiti samo na nekoj bijeloj listi".

Prema nezvaničnim informacijama u zaštitu Čovića pred američkom administracijom stao je upravo Plenković. Bilo je to nekoliko mjeseci uoči izbora u Hrvatskoj pa je Plenković lobirao da Amerikanci sačekaju da prođu izbori. No, Čović i dalje ne odustaje od novog preduzeća koje bi navodno bilo u 100 postotnom vlasništvu Vlade FBiH. Kako je to slikovito pojasnio već postoje takvi modeli u telekomima, elektroprivredama i poštama. No, Čović je zaboravio napomenuti da HDZ u tim preduzećima ima apsolutnu kontrolu bez obzira što su u vlasništvu Vlade FBiH, a takav bi slučaj bio i u novom preduzeću koje bi upravljalo plinovodom.

Sve je jači pritisak HDZ-a i Čovića da se mijenja izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, u čemu ga podržava i Plenković koji je prilikom prošle posjete Sarajevu sa EU zvaničnicima izbjegao susret sa članovima Predsjedništva BiH među kojima je Željko Komšić.


Nakon formiranja Vlade RH Plenković je kazao da će Hrvatska i dalje davati podršku BiH i biti najveći zagovornik njenog ulaska u Evropsku uniju i NATO, te da će nastaviti pomagati hrvatski narod u BiH.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero, ne vjeruje da će biti neke značajnije promjene u odnosima prema BiH i Hrvatima kao jednom od konstitutivnih naroda.

„Veći utjecaj na promjenu politika bi mogli imati predstojeći predsjednički izbori, nego promjena vlade, posebno ako se uzme u obzir da i spoljna politika ali njen planer Plenković, ostaju u istim rukama“, kaže Đenero za Deutsche Welle, koji vjeruje da se transfer Plenkovića u evropske institucije po svemu sudeći neće dogoditi u ovom mandatu, što bi sve trebalo zadržati na istim osnovama kao i do sada.