Macron na Novoj Kaledoniji odgodio izbornu reformu koja je pokrenula nemire

(Patria) - Francuski predsjednik Emmanuel Macron jučer je na Novoj Kaledoniji rekao da će odgoditi izbornu reformu koja je pokrenula smrtonosne nemire na tom otoku pod francuskom vlašću.

Govoreći u prijestonici Noumei nakon susreta s lokalnim političkim čelnicima, Macron je rekao da mu je i dalje konačni cilj da predloženi zakon prođe, no samo ako se postigne mir na otoku te se postigne širi konsenzus o budućnosti otoka.

- Predan sam tome da se ova reforma ne implementira silom - poručio je Macron.

Najmanje šestero ljudi poginulo je u više od sedmicu dana dugim protestima zbog plana Pariza koji bi dao biračko pravo hiljadama francuskih državljana koji na Novoj Kaledoniji žive duže od deset godina.

Francuska tvrdi da je ta mjera nužna kako bi se poboljšao demokratski proces na otoku gdje je gotovo četvrtina stanovništva evropskog porijekla.

Čelnici autohtonog naroda Kanak smatraju da bi se tim zakonom oslabio njihov glas te otežala mogućnost eventualnog budućeg referenduma o nezavisnosti.

Macron, koji je na otok stigao rano jučer, rekao je da mu je glavni cilj vratiti mir, povratiti kontrolu nad područjima pogođenim nasiljem te pokrenuti politički dijalog.

- U nadolazećim satima i danima bit će zakazane velike nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak u cjelosti će biti ponovo uspostavljen jer drugog izbora nema - kazao je Macron tokom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima otoka.

S obzirom na to da je otok pod vanrednim stanjem, Macron je rekao da će dodatno osiguranje od ukupno 3.000 ljudi ostati čak i tokom Olimpijskih igara u Parizu, ako bude potrebno.

- Lično vjerujem da vanredno stanje ne bi trebalo biti produženo - rekao je Macron, dodajući da će ono biti ukinuto tek kada demonstranti uklone barikade s cesta.

Demonstranti se boje da će izborna reforma, koju su već usvojili zakonodavci u matičnoj Francuskoj udaljenoj oko 16.000 kilometara, razrijediti glasove autohtonih Kanaka, koji čine 40 posto populacije otoka od 270.000 ljudi, i otežati prolazak bilo kojeg budućeg referenduma o nezavisnosti.

Na sva tri referenduma o nezavisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No, pokret za nezavisnost bojkotovao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.

S obzirom na to da je riječ o ustavnoj reformi, za njeno usvajanje potreban je sastanak oba doma parlamenta, a Macron tek treba najaviti datum za to.