Za četiri mjeseca primljena 44 državna službenika: 18 Srba, 15 Bošnjaka, 10 Hrvata, ADS ne vodi računa o nacionalnom balansu

(Patria) - Organizacija i struktura državne službe u Bosni i Hercegovini ima bitan utjecaj na način funkcionisanja čitave države. Iako nacionalno prebrojavanje ne bi trebalo biti presudno za dobro funkcionisanje institucija, u BiH je i to regulisano i Ustavom BiH te članom 7. Zakona o upravi gdje je propisano da "u organima uprave osigurava se odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini“.

Dalje se u članu 2. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisuje da:

„Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva“.

Prije godinu su u Parlamentarnoj skupštini BiH prezentovani prikupljeni podaci o nacionalnoj
zastupljenosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine te je tada konstatovano da je Bošnjaka manje za 783 zaposlenika nego što im to po zakonu i Ustavu pripada.

U međuvremenu je imenovana nova direktorica Agencije za državnu službu Anita Markić koja je trebala da između ostalog poduzme mjere da se ispravi ova nezakonitost te da se prilikom svih budućih zapošljavanja ovaj broj uskladi sa zakonskim normama. Na osnovu dosadašnjih zapažanja to se očigledno ne dešava nego rukovodioci institucija nastavljaju da krše navedene zakonske norme, a direktorica ADS-a BiH ne čini ništa da upozori institucije na nezakonit rad.

Prema dostupnim informacijama u periodu od januara pa do kraja aprila 2024. godine u državnu službu je primljeno 44 novouposlenih državnih službenika. Analizom objavljenih postavljenja u Službenom listu BiH lako je utvrditi da je najviše uposlenih osoba srpske nacionalnosti, ukupno 18 službenika, Bošnjaka 15, te Hrvata 10.

Da se zakona i odredbi ne pridržava ni Vijeće ministara BiH ukazali smo još krajem februara ove godine analizirajući imenovanja na pozicije direktora, zamjenika direktora, pravobranilaca, koordinatora javne uprave. Od 56 imenovanja koja su do tada izvršena imenovano je 20 Srba, 19 Bošnjaka te 17 Hrvata. Od 23 direktorske pozicije šest je Bošnjaka i to OSA, DKPT, Direkcija za evropske integracije, Agencija za policijsku podršku BiH, Centar za uklanjanje mina, Agencija za identifkacijske dokumente.

Hrvati imaju osam čelnih pozicija i to: GP BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje VM BiH, Agencija za državnu službu BiH, koordinator javne uprave, Institut za intelektualno vlasništvo BiH, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH, Agencija za antidoping kontrolu BiH.

Srbi imaju devet rukovodećih pozicija: Regulatorni odbor željeznica, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Služba za poslove sa strancima BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Institut za standardizaciju BiH, Institut za mjeriteljstvo BiH, Agencija za unaprijeđenje stranih investicija.

Usporedbe radi Bošnjaci su ranije rukovodili Agencijom za državnu službu BiH i Institutom za mjeriteljstvo BiH, a sada su postavljeni kadrovi iz reda Hrvata i Srba.

Iako je SDP BiH trebao dobiti poziciju koordinatora javne uprave to se nije dogodilo, pa je na sjednici 1. februara 2024. godine imenovan Darko Kasap iz HDZ-a umjesto Samira Sabljice. Naknadnim konkursom Sabljica je imenovan za zamjenika koordinatora javne uprave.